| Abstract | Cilj istraživanja: Ovim istraživanjem želi se utvrditi vrsta, učestalost i uzroci pojedinih
terapijskih problema na uzorku pacijenata u javnoj ljekarni. Istraživanje uključuje utvrđivanje
prisutnosti potencijalnih interakcija i nuspojava lijekova, prikladnosti odabira lijeka,
ispravnosti doziranja, duljine trajanja terapije, načina uzimanja lijeka te adherencije.
Ispitanici i metode: Ovo presječno opservacijsko istraživanje provedeno je u Ljekarni
Varaždinske županije, Ljekarni Ludbreg, Gundulićeva 1. U istraživanje je uključeno sto
nasumično odabranih pacijenata, koji su zadovoljili kriterije za uključivanje i pristali
sudjelovati u istraživanju. Kriteriji za uključivanje pacijenata bili su da je pacijent stariji od 18
godina, da prilikom posjeta ljekarni ima najmanje dva lijeka propisana na recept i da lijekove
podiže osobno. Način i izvor prikupljanja podataka bio je strukturirani razgovor s pacijentom
prema upitniku za uzimanje medikacijske povijesti, pregled e-recepata, zapisa o podignutim
lijekovima iz baze ljekarne, te dostupnih laboratorijskih nalaza i povijesti bolesti u suradnji s
liječnikom obiteljske medicine. Pomoću svih prikupljenih podataka utvrđeni su postojeći i
potencijalni terapijski problemi te njihovi uzroci, a kao osnova za klasifikaciju terapijskih
problema korištena je PCNE DRP V7.0 klasifikacija. Prikupljeni su podatci i o demografskoj,
obrazovnoj i socijalnoj strukturi pacijenata, životnim navikama, potrošnji lijekova, učestalosti
korištenja bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani. Svi prikupljeni podaci statistički su
obrađeni na odgovarajući način koristeći metode standardne deskriptivne statistike.
Rezultati: U istraživanje je uključeno 100 ispitanika, 29 muškaraca i 71 žena, prosječne dobi
63,00±10,48 godina, iskazano kao srednja vrijednost (±sd). Raspon 34-87. Prosječni broj
dijagnoza prema MKB klasifikaciji bolesti na propisanim receptima po ispitaniku iznosi
3,74±2,00, iskazano kao srednja vrijednost (±sd). Raspon 1-11. Prosječni broj lijekova
propisanih na recept po ispitaniku iznosi 6,05±3,17, iskazano kao srednja vrijednost (±sd).
Raspon 2- 15. Po ispitaniku je prosječno identificirano 6,66±2,41 terapijskih problema,
iskazano kao srednja vrijednost (±sd). Raspon 2-12. Ukupno najčešći terapijski problem su
interakcije lijekova koje su prisutne kod 99% ispitanika, a zabilježeno je čak 891 interakcija
različitog stupnja kliničkog značaja. U skupini problema u odabiru lijeka, zabilježen je najveći
broj terapijskih problema, njih 225, te drugi najčešći terapijski problem, korištenje
neprikladnog lijeka, prisutno kod 71% ispitanika.
Zaključak: U proces promicanja sigurne, racionalne i učinkovite farmakoterapije, za što je
ključno prepoznavanje i rješavanje terapijskih problema, ljekarnici bi trebali biti više
uključeni te u suradnji s drugim zdravstvenim djelatnicima doprinositi uspješnijem,
racionalnijem i sigurnijem liječenju bolesnika. |
| Abstract (english) | Objectives: This study aims to determine the type, frequency and causes of certain drug
related problems in a sample of patients in public pharmacy. The research includes
determining the presence of potential interactions and adverse drug reactions, suitability of
the drug selection, dosing accuracy, duration od therapy, ways of taking medication and
adherence.
Patients and methods: This cross-sectional observational study was conducted in Ljekarna
Varaždinske županije, Ljekarna Ludbreg, Gundulićeva 1. Study included one hundred
randomly selected patients who met the inclusion criteria and agreed to participate in the
study. Inclusion criteria were that the patient is at least 18 years old, has at least two
prescription drugs prescribed and he picks up medicines by himself. The method and source
of data collection was a structured interview with patients using medication history
questionnaire, review of e-prescriptions, records of dispensed drugs from the pharmacy
base and the laboratory results and history of illness in collaboration with a physician. Using
the collected data, existing and potential drug related problems and their causes were
defined and as a basis for the classification of drug related problems PCNE DRP V7.0
classification was used. The demographic, educational and social structure of patients,
lifestyle, drug consumption data, non-prescription drugs and dietary supplements usage
data were also collected. All collected data were statistically analyzed appropriately using
methods of standard descriptive statistics.
Results: The study included 100 patients, 29 men and 71 women, of average age 63,00 ±
10,48 years, expressed as the mean (± SD). The range was 34-87. The average number of
diagnoses according to ICD classification of diseases per subject was 3,74 ± 2,00, expressed
as the mean (± SD). The range was 1-11. The average number of prescription drugs
prescribed per subject was 6,05 ± 3,17, expressed as the mean (± SD). The range was 2- 15.
An average of 6,66 ± 2,41 drug related problems, expressed as mean (±SD) was identified.
The range was 2-12. The most common drug related problem are drug interactions that are
present in 99% of patients, and there were even 891 interactions of varying degrees of
clinical importance. In the group of problems in the selection of the drug, there is the largest
number of drug related problems, 225 of them, and the second most common drug related
problem, inappropriate use of the drug, present in 71% of subjects.
Conclusion: Pharmacists should be more involved in the process of promoting the safe,
rational and effective pharmacotherapy, for which is crucial recognition and solving drug
related problems, and in collaboration with other health care professionals they should
contribute to more successful, rational and safer treatment of patients. |
