Pages

Razvoj funkcionalnoga hidrogela s nanokristalima azelatne kiseline
Razvoj funkcionalnoga hidrogela s nanokristalima azelatne kiseline
Ivona Tomić
Azelatna kiselina (AZA) topikalno se primjenjuje u liječenju vulgarne akne (VA), rozaceje i hiperpigmentacija kože. Cilj ovog rada bio je ispitati može li se AZA nanonizirati metodom vlažnog mljevenja i uklopiti u hidrogel za topikalnu primjenu namijenjen liječenju indiciranih kožnih bolesti. AZA je uspješno nanonizirana metodom niskoenergetskog vlažnog mljevenja s malim udjelom, 0,3 % (m/m) površinski aktivne tvari, polisorbata 60, P60. Veličina nanokristala AZA u optimiranoj...
Razvoj i evaluacija stručno-znanstvenih kompetencija u pružanju ljekarničke skrbi
Razvoj i evaluacija stručno-znanstvenih kompetencija u pružanju ljekarničke skrbi
Arijana Meštrović
U ovom je istraživanju General Level Framework (GLF) poslužio kao edukacijska intervencija da bi se razvile stručno-znanstvene kompetencije ljekarnika i unaprijedila ljekarnička skrb u hrvatskim ljekarnama. Uvedene su nove standardne operativne procedure, kao i obvezno dokumentiranje doprinosa ljekarničkoj skrbi u portfolio magistra farmacije. Istraživanje je obuhvatilo 100 ljekarnika zaposlenih u 55 Farmacia ljekarni. Izvršena je inicijalna evaluacija kompetencija, te konačna nakon...
Razvoj i optimiranje nazalne depozicije inovativnih farmaceutskih oblika kortikosteroida
Razvoj i optimiranje nazalne depozicije inovativnih farmaceutskih oblika kortikosteroida
Laura Nižić Nodilo
Nazalna primjena lijeka uobičajena je u liječenju lokalnih oboljenja nosne sluznice. Istražuje se i kao alternativni put sistemske primjene lijekova, a pruža mogućnost i izravne dostave lijeka u središnji živčani sustav. Ograničenja nazalne primjene lijeka uključuju otežanu dostavu lijeka u ciljno područje te mukocilijarni klirens koji skraćuje vrijeme kontakta lijeka i nosne sluznice. Nazalna primjena kortikosteroida česta je u liječenju bolesti nosne sluznice i paranazalnih...
Razvoj in vitro metode za ispitivanje oslobađanja djelatne tvari iz polimernih mikročestica za topičku primjenu
Razvoj in vitro metode za ispitivanje oslobađanja djelatne tvari iz polimernih mikročestica za topičku primjenu
Maja Lusina Kregar
Trenutno ne postoje farmakopejske ili standardne metode i aparature za ispitivanje oslobađanja djelatne tvari iz topikalnih mikročestica. Cilj ovog rada bio je razviti i validirati diskriminatornu in vitro metodu za ispitivanje oslobađanja djelatne tvari iz topikalnih mikročestica, uz korištenje imerzijske ćelije. Za potrebe rada pripremljene su i karakterizirane kitozanske i metakrilatne mikročestice s mupirocinom. Za izradu mikročestica korištena je tehnika sušenja...
Razvoj naprednih in situ gelirajućih sustava za nazalnu primjenu donepezila
Razvoj naprednih in situ gelirajućih sustava za nazalnu primjenu donepezila
Mirna Perkušić
Alzheimerova bolest (AB) je kronični i progresivni neurodegenerativni poremećaj. Liječenje AB-a trenutno podrazumijeva simptomatsko liječenje demencije pomoću reverzibilnih inhibitora kolinesteraze. U tu skupinu ubraja se donepezil, lijek prvog izbora za AB. Trenutno je donepezil uglavnom dostupan u obliku oralnih tableta, a takav način primjene ima određene nedostatke, poput gastrointestinalnih nuspojava i loše bioraspoloživosti donepezila u mozgu uslijed slabog prolaska kroz...
Razvoj novih fosfolipidnih terapijskih sustava za topikalnu antimikrobnu terapiju
Razvoj novih fosfolipidnih terapijskih sustava za topikalnu antimikrobnu terapiju
Zora Rukavina
Učinkovita topikalna terapija infekcija kože te prevencija stvaranja biofilmova i razvoja rezistencije mikroorganizama od velikog su medicinskog značaja. Cilj ovog rada bio je razviti biorazgradljiv, djelotvoran i siguran terapijski sustav za topikalnu antimikrobnu terapiju, zasnovan na fosfolipidnim vezikulama (liposomima) uklopljenima u kitozansku podlogu. U tu svrhu pripravljeno je i evaluirano nekoliko tipova liposoma s uklopljenim azitromicinom (AZT) različitog naboja na...
Retrospektivno istraživanje klinički značajnih interakcija statina s drugim lijekovima u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2002.-2015.
Retrospektivno istraživanje klinički značajnih interakcija statina s drugim lijekovima u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2002.-2015.
Dijana Grgurević
Uvod: Statini imaju visoki potencijal za stupanje u interakcije lijekova. Do sada u Hrvatskoj nije utvrđena vrsta i učestalost istovremeno propisanih lijekova sa statinima koji sa njima stupaju u klinički značajne interakcije. Svrha rada: Utvrditi učestalost potencijalnih klinički značajnih interakcija statina X, D i C stupnja, u razdoblju od 14 godina, na nacionalnoj razini, te ih kategorizirati prema vrsti i dozi statina, spolu i dobi pacijenata na terapiji statinima, utvrditi...
Salivarni biljezi stresa u populaciji maturanata
Salivarni biljezi stresa u populaciji maturanata
Daniela Šupe-Domić
U fiziološkom odgovoru na stres i kontroli stresnog odgovora uglavnom sudjeluju dvije komponente neuroendokrinog sustava, simpatičko-medularna (SAM) os, koja regulira prvi odgovor na stres i os hipotalamus-adenohipofiza-kora nadbubrežne žlijezde (HPAC), čija se aktivacija uočava 15 do 20 minuta nakon stresnog podražaja. Cilj ovog istraživanja bilo je ispitati bazalnu, fiziološku aktivnost SAM i HPAC osi te njihovu povezanost s nizom kovarijabli (spol, tip škole, turnus pohađanja...
Sinteza i svojstva protuupalnih konjugata makrolida i nesteroidnih protuupalnih lijekova
Sinteza i svojstva protuupalnih konjugata makrolida i nesteroidnih protuupalnih lijekova
Selvira Zulfikari
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) imaju dugu kliničku primjenu u liječenju mnogih upalnih stanja kao što su različiti oblici artritisa. NSAID-i inhibiraju sintezu prostaglandina inhibirajući enzime ciklooksigenazu-1 (COX-1) i ciklooksigenazu-2 (COX-2). COX-1 je konstitutivno prisutan enzim odgovoran za regulaciju normalnih fizioloških procesa, dok je COX-2 enzim fakultativno prisutan u stanjima upale, uključen u patološkim procesima u organizmu. Međutim, ovi lijekovi pokazuju...
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje harmicina, harmikina i harmicena
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje harmicina, harmikina i harmicena
Goran Poje
Rak i malarija su smrtonosne bolesti koje predstavljaju značajan globalni javnozdravstveni problem. Učinkovitost postojećih citostatika i antimalarika opada uslijed pojave rezistencije, zbog čega je potrebno kontinuirano istraživati nove potencijalne lijekove. Popularan pristup u razvoju novih lijekova je molekulska hibridizacija, odnosno kovalentno povezivanje dva bioaktivna spoja s ciljem poboljšanja njihovog djelovanja. U okviru ovog doktorskog rada sintetizirani su hibridni...
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje karbamidnih, semikarbazidnih, karbazidnih i esterskih derivata aminokiselina i nesteroidnih protuupalnih lijekova
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje karbamidnih, semikarbazidnih, karbazidnih i esterskih derivata aminokiselina i nesteroidnih protuupalnih lijekova
Ivana Perković
U okviru ovog doktorskog rada, koji je nastavak istraživanja o mogućnostima korištenja benzotriazola u sintetskoj kemiji na Zavodu za Farmaceutsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, sintetizirano je nekoliko serija spojeva. Polazni spoj u sintezi svih prekursora bio je klorid 1- benzotriazolkarboksilne kiseline (BtcCl) koji daje vrlo reaktivne derivate. BtcCl vrlo lako reagira s nukleofilima dajući cijeli niz reaktivnih spojeva iz kojih je do sada pripravljen velik...
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje semikarbazida, urea i ureidoamida primakina
Sinteza, karakterizacija i biološko djelovanje semikarbazida, urea i ureidoamida primakina
Kristina Pavić
U okviru ovog doktorskog rada, koji predstavlja nastavak istraživanja o mogućnostima derivatizacije antimalarijskog lijeka primakina (PQ) u Zavodu za farmaceutsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sintetizirane su bis-uree PQ 11 te uree i semikarbazoni 12 s velikim arilnim i hidroksialkilnim supstituentima, konjugati PQ i derivata cimetne kiseline (DCK) amidnog 15 i acilsemikarbazidnog tipa 16 te ureidoamidi PQ 20. Većina derivata PQ pripremljena je...

Pages