Abstract | Tvari nanometarskih dimenzija, odnosno nanočestice, su sve više prisutne u kozmetičkim
proizvodima. Najčešći zahtjev za upotrebu nanočestica u kozmetici je poboljšati isporuku
kozmetičkih sastojaka u kožu. Nanočestice se također mogu upotrijebiti za stabilizaciju
kozmetičkih pripravaka. Nanočestice titanijevog dioksida i cinkovog oksida koriste se pretežno
u kozmetičkim pripravcima za zaštitu od sunca jer učinkovito blokiraju UV zračenja te
osiguravaju providnost formulacije, što je ugodno potrošaču. Nanočestice srebra koriste se u
kozmetičkim proizvodima kao antibakterijska sredstva ili konzervansi, iako nanosrebro
trenutno nije na popisu konzervansa koji se mogu koristiti u kozmetičkim proizvodima prema
Aneksu V., Kozmetičke direktive EU. Unatoč očiglednim koristima, prisutnost nanočestica u
kozmetičkim proizvodima može biti problematična iz aspekta njihove sigurnosti. S tog aspekta
je najvažnije pronaći i dati precizne odgovore na pitanja o vrsti i stabilnosti nanočestica u
proizvodu, potom o potencijalima njihove apsorpcije u vijabilne dijelove kože i preko kože u
sistemsku cirkulaciju, o načinu izloženosti i o njihovoj formulaciji u kozmetičkim proizvodima.
Ulažu se značajni napori u međunarodno usklađivanje po pitanju definicije i sigurnosti uporabe
nanomaterijala u kozmetičkim proizvodima. To je važno za proizvođače, oglašivače i krajnje
korisnike kozmetičkih proizvoda. U ovom radu pregledno su prikazana literaturno dostupna
znanja o definiciji, uporabi i sigurnosti nanočestica u kozmetici te regulatorni aspekti. Također
su prikazani rezultati anketnog ispitivanja o percepciji i stavovima potrošača u Republici
Hrvatskoj o uporabi i sigurnosti nanočestica u kozmetici.
CILJ ISTRAŽIVANJA
Napraviti sveobuhvatni pregled literarno dostupnih znanja o definiciji, uporabi, sigurnosti i
regulatornim aspektima nanočestica u kozmetici te ispitati percepcije i stavove potrošača u
Republici Hrvatskoj o toj problematici. Istraživanje bi moglo pridonijeti razvoju smjernica za
formuliranje i marketinško oglašavanje kozmetičkih proizvoda s nanočesticama.
METODE ISTRAŽIVANJA
Pri pretraživanju literature i prikupljanju relevantnih podataka za izradu ovog rada koristile su
se on-line baze podataka (PubMed, ScienceDirect, Google Scholar) te izvješća i smjernice
vodećih regulatornih tijela, agencija i udruženja, kao što su Europska Komisija, Europska
Agencija za Kemikalije te Cosmetics Europe. Relevantni članci proučavali su se analitički, a
izdvojili su se oni najrelevantniji. Ključne riječi koje su se koristile prilikom pretraživanja su:
„nanočestice“ i „nanomaterijali“ u kombinaciji s riječima „klasifikacija“, „dobivanje“,
„kozmetika“, „dermatologija“, „koža“, „mehanizmi“, „penetracija“, „apsorpcija“, „toksičnost“,
„svojstva“ , „struktura“, „tipovi“, „sistemi“, „transport“, „djelovanje“, „tvrdnje“, „utjecaj“,
„zdravlje“ i „regulativa“.
Za dobivanje mišljenja potrošača osmišljen je on-line anketni upitnik. Kao alat za izradu i
obradu podataka upitnika koristio se Google Forms. Upitnik je u formi linka za pristup poslan
ispitanicima putem elektroničke pošte te stavljen na raspolaganje putem LinkedIn mreže te web
foruma Forum.hr i Žena.hr. U ispitivanje su se uključili punoljetni ispitanici oba spola s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Anketno ispitivanje je bilo anonimno, a prikupljeni podaci
koristili su se isključivo za izradu specijalističkog rada, što je i jasno navedeno u upitniku. U
obzir su se uzeli samo ispravno i u cijelosti popunjeni upitnici. Upitnik se sastojao od 20 pitanja
od kojih se prvih pet pitanja odnosilo na podatke o ispitaniku (spol, dob, stručna sprema,
prebivalište i povezanost zvanja/zanimanja s temom upitnika). Sljedećih 12 pitanja se odnosilo
na razumijevanje anketne teme te na percepciju i stavove o uporabi i sigurnosti nanočestica u
kozmetici. Ukupno je anketirano 300 osoba, a kako su svi ispitanici bili punoljetni, s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te su u cijelosti popunili upitnik, svih 300 popunjenih
upitnika se uzelo u obzir kod obrade podataka.
REZULTATI
Prednost korištenja nanočestica u kozmetičkim proizvodima je poboljšanje stabilnosti
sastojaka, učinkovita zaštita kože od štetnih UV zraka, estetski ugodni proizvodi te dostava
aktivnog sastojka do željenog mjesta uz njegovo kontrolirano oslobađanje za produljeni učinak.
Unatoč očiglednim koristima, upotreba nanočestica u kozmetičkim proizvodima povećava
potencijalne probleme vezane uz njihovu sigurnost.
Potrebna je harmonizacija metoda testiranja dermalne apsorpcije nanočestica i sistematizacija
ključnih fizičko-kemijskih parametara, kako bi se jasno razumjela njihova poveznica i uloga u
dermalnoj apsorpciji.
S regulatornog aspekta nanomaterijali su uređeni, no Europska Komisija kontinuirano daje
svoje mišljenje i evaluaciju regulative na području nanomaterijala te njihovog utjecaja na ljude
i okoliš te se očekuje kontinuirana nadopuna postojeće regulative.
Analiza ispitanika pokazala je da postoji velik udio populacije koji ne shvaća ili nije dovoljno
upoznat s tematikom, što izaziva pogrešna tumačenja i strah od nanočestica u kozmetičkim
proizvodima.
ZAKLJUČAK
Upotreba nanočestica u kozmetičkoj industriji je sve više prisutna. Prema mnogim
pokazateljima to je nezaustavljiv proces te budućnost. Ono što se nikako ne smije umanjiti je
važnost kontinuiranog istraživanja i evaluacije utjecaja nanomaterijala na ljudsko zdravlje i
okoliš.
Regulativa se kontinuirano nadopunjuje, kako pristižu nova saznanja i dokazi, no iznimno je
bitno u isto vrijeme na pravilni način educirati javnost, kako se ne bi nepotrebno izazivao strah
i negativni stav.
Proizvođači imaju zadatak prije svega respektirati regulativu te ispunjavati sve svoje obaveze,
kako proizvođačke tako i prodajne. Marketinško oglašavanje je bitni čimbenik stvaranja
povjerenja potrošača stoga se moraju respektirati regulatorni akti komunikacije, no prije svega,
analiza stavova potrošača je ključni dio oblikovanja marketinške kampanje. |
Abstract (english) | Substances of nanometre dimensions, i.e. nanoparticles, are increasingly present in cosmetic
products. The most common requirement for using nanoparticles in cosmetics is to improve the
delivery of cosmetic ingredients to the skin. Nanoparticles can also be used to stabilize cosmetic
preparations. Titanium dioxide and zinc oxide nanoparticles are used predominantly in
sunscreen cosmetic preparations, because they effectively block UV radiation and provide
formulation transparency, which is pleasing to the consumer. Silver nanoparticles are used in
cosmetic products as antibacterial agents or preservatives, although nanosilver is currently not
listed in Annex V, of EU Cosmetic Directive, as being an approved list of preservatives that
can be used in cosmetic products. Despite the obvious benefits, the use of nanoparticles in
cosmetic products increases potential safety issues. From the security aspect, it is most
important to find and give precise answers to questions about the type and stability of
nanoparticles in the product, then about the potentials of their absorption into the viable parts
of the skin and through the skin into systemic circulation, the type of exposure and their
formulation in cosmetic products. Significant efforts are being made in international
harmonization on the definition and safety of nanomaterials in cosmetic products. This is
important for manufacturers, advertisers and end users of cosmetic products. In this paper,
available literature on the definition, use and safety of nanoparticles in cosmetics are presented,
as well as regulatory aspects. Also results of a questionnaire are presented, on the perceptions
and attitudes of consumers in the Republic of Croatia, on the use and safety of nanoparticles in
cosmetics.
OBJECTIVES
Provide a comprehensive overview of literally available knowledge on the definition, use,
safety and regulatory aspects of nanoparticles in cosmetics and examine the perceptions and
attitudes of consumers in the Republic of Croatia on this issue. The research could contribute
to the development of guidelines for formulating and marketing advertising of cosmetic
nanomaterials.
METHODS
In searching literature and collecting relevant data for the development of this work, online
databases (PubMed, ScienceDirect, Google Scholar) and reports and guidelines of leading
regulatory bodies, agencies and associations, such as the European Commission, the European
Chemicals Agency and Cosmetics Europe were used. Relevant articles were analysed
analytically, with the highlights of the most relevant ones, along with the discussions and
conclusions that were used to shape own point of view of studied theme. The key words used
in the research are: "nanoparticles" and "nanomaterials" in combination with the words
„classification“, „production“, „cosmetics“, „dermatology“, „skin“, „mechanisms“,
„penetration“, „absorption“, „toxicity“, „properties“, „structure“, „types“, „systems“,
„transport“, „activity“, „claims“, „influence“, „health“, and „regulation“. An online survey
questionnaire was created to obtain consumer opinion. Google Forms was used as a tool for
creating and processing questionnaire data. Questionnaire was sent, in the form of an access
link, to respondents by e-mail, and made available through LinkedIn network and web forums
Forum.hr and Žena.hr. The survey included the adult respondents of both genders, residents of
the Republic of Croatia. The survey was anonymous, and the collected data were used
exclusively for the development of this work, which is clearly stated in the questionnaire. Only
valid and fully filled questionnaires were considered. The questionnaire consisted of 20
questions, of which the first five questions related to the data of the respondent (gender, age,
education, place of residence and affiliation with the topic of the questionnaire). The next 12
questions concerned the understanding of the survey topic and the perception and attitudes
about the use and safety of nanoparticles in cosmetics. A total of 300 people was surveyed, and
as all respondents were adult, residents of the Republic of Croatia, and correctly filled the
questionnaire, all 300 completed questionnaires were considered for data processing and final
report.
RESULTS
The advantage of using nanoparticles in cosmetic products is to improve the stability of
ingredients, effective skin protection against harmful UV rays, aesthetically pleasing product,
and deliver of active ingredient to the desired site with its controlled release for prolonged
effect.
Despite the obvious benefits, the use of nanoparticles in cosmetic products increases potential
safety issues.
Harmonizing dermal nanoparticle absorption methods and systematization of key physicalchemical
parameters need to be harmonized in order to clearly understand their link and role in
dermal absorption.
Regarding the regulatory aspect, nanomaterials are regulated, but the European Commission
continuously gives its opinion and evaluation of the regulation of nanomaterials and their
impact on people and the environment, and a continuous complement to the existing regulation
is expected.
The analysis of the respondents showed that there is a large share of the population that does
not understand or is not well acquainted with the subject, which causes wrong interpretations
and fear of the presence of nanoparticles in cosmetics.
CONCLUSION
The use of nanoparticles in the cosmetic industry is increasingly present. According to many
indicators this is an unstoppable process and the future. What must not be diminished is the
importance of continuous research and evaluation of impacts on human health and the
environment.
The regulation is continually amended, as new knowledge and evidence emerge, but it is
extremely important at the same time to educate the public in the proper manner, so that fear
and negative attitude will not be unnecessarily raised.
Manufacturers have the task primarily to respect the regulation and to fulfill all their obligations,
both manufacturing and sales ones. Marketing advertising is an essential factor in creating
consumer confidence, so regulatory communications must be respected, but first, analysis of
their attitudes is a key part of marketing campaign design. |