Suvremeni farmakološki pristup liječenju anksioznih poremećaja

professional thesis

• Author: Ivana Antunica Povrženić
• Mentor: Miroslav Herceg (mentor)
• Committee member: Lidija Bach-Rojecky (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Miroslav Herceg (član povjerenstva)
• Committee member: Petra Turčić (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Pharmacy and Biochemistry; Zagreb
• Defense date and country: 2023-09-21, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOMEDICINE AND HEALTHCARE; Pharmacy; Pharmacy

Abstract

Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je pregledno istražiti i opisati trenutnu farmakološku terapiju (i
odobrenu i neodobrenu) koja se koristi u liječenju anksioznih poremećaja. Prikazat će se nove
farmakoterapijske tvari koje se ispituju za liječenje anksioznog poremećaja.
Materijali i metode: Pri izradi specijalističkog rada bit će napravljen sustavni pregled
znanstvene i stručne literature. Bit će pretražene trenutno važeće terapijske smjernice za
liječenje anksioznih poremećaja, publikacije stručnih udruga i institucija te baza lijekova Agencije
za lijekove i medicinske proizvode.
Rezultati: Navedena istraživanja pokazala su da suvremeno liječenje anksioznog poremećaja
uključuje psihofarmakološko liječenje i psihoterapiju, samostalno ili u kombinaciji (kombinacija
je pokazala najbolji učinak u liječenju). Prema važećim smjernicama za liječenje anksioznog
poremećaja u prvom izboru su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina SSRI (za sve
poremećaje), inhibitori ponovne pohrane serotonina i norepinefrina SNRI (za neke), i pregabalin
(samo za generalizirani anksiozni poremećaj). Provedeno je malo studija koje izravno uspoređuju
benzodiazepine sa antidepresivima skupina SSRI i SNRI. Otpornost na prvu liniju liječenja
predstavlja veliki klinički izazov, pacijent bi se trebao smatrati otpornim na liječenje ako su se i
farmakoterapija i psihoterapija pokazale neučinkovitima.
Zaključak: Zbog pozitivnog omjera koristi i rizika, SSRI i SNRI antidepresivi se preporučuju kao
standard u liječenju anksioznih poremećaja. Ne postoji jasna superiornost u učinkovitosti bilo
kojeg antidepresiva iz skupine SSRI i SNRI-a te se odabir terapije temelji na povoljnom
interakcijskom profilu i nuspojavama. Omjer rizika i koristi najpovoljniji je za venlafaksin,
escitalopram i sertalin, stoga bi oni trebali biti prva linija liječenja. Iako se benzodiazepini ne
smatraju prvom linijom liječenja, u novije vrijeme ponovno se propituje njihov veliki doprinos u
brzom odgovoru i povoljnom ishodu liječenja anksioznih poremećaja. U radu je naveden pregled
lijekova koji se proučavaju u različitim fazama kliničkih ispitivanja za njihov potencijal u liječenju
anksioznih poremećaja. Jedna od strategija koja se slijedi u razvoju lijekova je rafiniranje i
poboljšanje spojeva u interakciji sa postojećim ciljevima anksiolitičkih lijekova, kao što su
serotoninergički i prototipski GABA-ergički benzodiazepini

Abstract (english)

Objectives: The aim of this paper is to review and describe the current pharmacological therapy
(both approved and unapproved) used in the treatment of anxiety disorders. New
pharmacotherapeutic agents being tested for the treatment of anxiety disorders will be presented.
Materials and methods: A systematic review of scientific and professional literature will be done
during the preparation of the specialist paper. Current therapeutic guidelines for the treatment of
anxiety disorders, publications of professional associations and institutions, and the drug database
of the Agency for Medicines and Medical Products will be searched.
Results: These studies have shown that modern treatment of anxiety disorders includes
psychopharmacological treatment and psychotherapy, alone or in combination (the combination
showed the best effect in treatment). According to the current guidelines for the treatment of
anxiety disorders, the first choice are selective serotonin reuptake inhibitors (SSRIs) (for all
disorders), serotonin and norepinephrine reuptake inhibitors SNRIs (for some), and pregabalin
(only for generalized anxiety disorder). Few studies have been conducted directly comparing
benzodiazepines with SSRI and SNRI antidepressants. Resistance to first-line treatment is a major
clinical challenge, a patient should be considered treatment-resistant if both pharmacotherapy and
psychotherapy have proven ineffective.
Conclusion: Due to the positive benefit-risk ratio, SSRI and SNRI antidepressants are
recommended as the standard in the treatment of anxiety disorders. There is no clear superiority
in the effectiveness of any antidepressant from the group of SSRIs and SNRIs, and the choice of
therapy is based on a favorable interaction profile and side effects. The risk-benefit ratio is most
favorable for venlafaxine, escitalopram and sertaline, so they should be the first line of treatment.
Although benzodiazepines are not considered the first line of treatment, recently their great
contribution to the rapid response and favorable outcome of the treatment of anxiety disorders has
been questioned again. The paper provides an overview of drugs that are being studied in various
phases of clinical trials for their potential in the treatment of anxiety disorders. One strategy
pursued in drug development is to refine and improve compounds that interact with existing
anxiolytic drug targets, such as serotoninergic and prototypical GABAergic benzodiazepines.

• Keywords: anksiozni poremećaj; anksioznost; farmakoterapija; antidepresivi; benzodiazepini
• Keywords (english): anxiety disorder; anxiety; pharmacotherapy; antidepressants; benzodiazepines
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:536611
• Study programme: Title: Clinical pharmacy; Study programme type: university; Study level: postgraduate specialist; Academic / professional title: sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije (sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2024-05-17 14:05:42