diplomski rad
Uloga autofagocitoze u neurodegeneraciji

Iva Musa (2015)
Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Podaci o radu
NaslovUloga autofagocitoze u neurodegeneraciji
AutorIva Musa
Voditelj/MentorIrena Žuntar (mentor)
Sažetak rada
Autofagocitoza (grč. auto - sebe, phagein - jesti) je osnovni stanični katabolički mehanizam koji podrazumijeva staničnu razgradnju nepotrebnih ili nefunkcionalnih staničnih dijelova aktivnošću lizosoma. Tijekom tog procesa određeni citoplazmatski dijelovi izolirani su od ostatka stanice unutar vezikula s dvostrukom membranom – autofagosomima. Autofagosom se spaja s lizosomom te se njegov sadržaj reciklira i razgrađuje. Autofagocitoza je uočena u mnogim temeljnim biološkim procesima poput stanične homeostaze, starenja, imunosti, kontrole kvalitete proteina kao i u različitim bolestima poput raka, kardiomiopatije, neurodegeneracije, infektivnim bolestima i hepatičkoj encefalopatiji. Dok smanjena autofagocitozna aktivnost može imati utjecaja na razgradnju proteina, njezina povišena aktivnost olakšava uklanjanje citoplazmatskih patogenih proteina sklonih stvaranju agregata poput mutantnog huntingtina ili α-sinukleina te patogena kao i poticanje neuronalnog preživljavanja u modelima raznih bolesti. Međutim, pretjerana autofagocitozna aktivnost može biti štetna te dovesti do stanične smrti, ukazujući na važnost njezine regulacije. Autofagocitoza može biti inducirana različitim proteinskim sustavima stresa poput termalnog stresa, oksidativnog stresa i stresa endoplazmatskog retikuluma. Blagi stres endoplazmatskog retikuluma inducira citoprotektivni odgovor koji štiti stanicu od jačeg napadaja u modelima hipoksije/ishemije. U sisavaca autofagocitoza je stalno aktivna u neuronima i nužna je za održavanje neuronalne funkcije. Njezinom supresijom u neuronima može doći do nastanka neurodegenerativnih bolesti. Daljnja istraživanja vezana za put autofagocitoze, ATG gene i njihov točan doprinos tijekom biogeneze vezikula s dvostrukom membranom, stresa endoplazmatskog retikuluma, selektivnih tipova autofagocitoze i njihove važnosti u kontroli kvalitete proteina će zasigurno proširiti naše razumijevanje autofagocitoze u neuropatogenezi, a razvoj novih eksperimentalnih pristupa, metoda i sofisticiranih farmakoloških alata će osigurati identifikaciju meta lijekova i njihov racionalan dizajn u tretiranju širokog spektra bolesti povezanih sa starenjem, neurodegenerativnih bolesti u djece i odraslih te informacije dobivene tim istraživanjima bi mogle biti korisne u liječenju mnogih drugih s autofagocitozom povezanih bolesti poput raka, kardiovaskularnih i plućnih bolesti, infektivnih i autoinflamatornih poremećaja.
Ključne riječiautofagocitoza neurodegeneracija stres endoplazmatskog retikuluma fagocitoza ishemijsko-reperfuzijska ozljeda hipoksija ishemija azbest
Naslov na drugom jeziku (engleski)The role of autophagy in neurodegeneration
Povjerenstvo za obranuIrena Žuntar
Suzana Inić
Jasna Jablan
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Farmacija
Farmacija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjintegrirani preddiplomski i diplomski
Naziv studijskog programaFarmacija
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra farmacije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. pharm.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-04-01
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Autophagy (from the Greek auto – self, phagein – to eat), is the basic cellular catabolic mechanism that involves cell degradation of unnecessary or dysfunctional cellular components through the actions of lysosomes. During this process, targeted cytoplasmic constituents are isolated from the rest of the cell within a double-layered membrane vesicle known as an autophagosome. The autophagosome then fuses with a lysosome and its cargo is degraded and recycled. Autophagy has been implicated in a number of fundamental biological processes including cellular homeostasis, aging, immunity, protein quality control, as well as in many different diseases like cancer, cardiomyopathy, neurodegeneration, infectious diseases and hepatic encephalopathy. While a decreased autophagic activity may intervene with protein degradation, its increased activity appears to facilitate the clearance of aggregation-prone intracytoplasmic pathogenic proteins like mutant huntingtin or α-synuclein, and pathogens, as well as to promote neuronal survival in a wide range of disease models. However, excessive levels of autophagic activity can be pernicious as well and lead to cell death, demonstrating the importance of the regulation of autophagy for cell fate determination. Autophagy can be induced by different stress protein systems, such as thermal stress, oxidative stress and endoplasmic reticulum stress. Mild endoplasmic reticulum stress has been shown to induce cytoprotective response which protects the cell against a stronger insult in ischemia/hypoxia models. Mammalian autophagy is constitutively active in neurons and it is essential for the maintenance of neuronal function. The suppression of its activity in neurons results in severe neurodegenerative disorders. Further studies of autophagy-related pathways, ATG genes and their precise contribution during the biogenesis of double-membrane vesicles, ER stress, selective types of autophagy and their emerging importance as a quality control to maintain cellular homeostasis, will greatly expand our understanding of autophagy in the neuropathogenesis, while development of new experimental approaches, methods and sophisticated pharmacological tools may provide drug targets identification and their rational design in the treatment of a wide range of age-related diseases and both pediatric and adult neurodegenerative diseases, and informations gained from these studies may be useful for the treatment of many other autophagy-related diseases, like cancer, cardiovascular and pulmonary diseases, infectious and autoinflammatory disorders.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)autophagy neurodegeneration ER stress phagocytosis ischemia injury reperfusion injury hypoxia ischemia asbestos
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:234641
PohranioPetra Gašparac