Naslov | Intervencije kliničkog farmaceuta u terapiji hospitaliziranih bolesnika na abdominalnoj kirurgiji u općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" u Koprivnici |
Autor | Darija Kuruc |
Voditelj/Mentor | Vesna Bačić Vrca (mentor)
|
Sažetak rada | Cilj istraživanja: Povećana kompleksnost farmakoterapije i kirurških zahvata uz povećanje troškova liječenja potaknula je kliničko evolviranje profesije bolničkog ljekarnika još od sredine dvadesetog stoljeća. Dokazano je kako klinički farmaceut omogućuje sigurnu i učinkovitu upotrebu lijekova uz istodobno smanjenje zdravstvenih troškova. Iako je uloga kliničkog bolničkog farmaceuta kao važnog dijela multidisciplinarnog tima istražena, malo je dostupnih literaturnih podataka o utjecaju farmaceutskih intervencija na optimizaciju farmakoterapije u bolesnika koji se podvrgavaju abdominalnom kirurškom zahvatu.
Materijal i metode: Prospektivno istraživanje provedeno je u razdoblju od 01. listopada 2014. godine do 31. ožujka 2015. godine, na Odjelu abdominalne kirurgije Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica u koje su uključeni svi bolesnici hospitalizirani na odjelu u ispitivanom periodu. Svakodnevna analiza farmakoterapije bolesnika radila se putem obrasca kojeg je sastavio farmaceutski tim pod vodstvom iskusnog specijalista kliničke farmacije. Studija je provedena analizom farmakoterapije bolesnika nakon jutarnje odjelne vizite, pomoću programa LexiComp Online®, baze podataka lijekova Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), MEDLINE®, Medscape®. Farmaceutska intervencija (FI) dokumentirala se na obrascu pod nazivom „Analiza farmakoterapije“ koji se predočio liječničkom timu slijedeći dan na jutarnjoj viziti. Original se ulagao u medicinsku dokumentaciju bolesnika, a kopija u arhivu bolničke ljekarne. Klinička značajnost FI ocijenila se pomoću navedenih baza podataka i medicinske dokumentacije. Prihvaćenost je zabilježena kao promjena terapije što se vidjelo i zabilježilo slijedeći dan kod kontrole farmakoterapije.
Rezultati: Istraživanje je obuhvatilo ukupno 539 bolesnika od čega je 54 % (n=292) muškaraca. Analizirano je 3 773 terapijskih zahtjeva na kojima je učinjeno 57 FI pri čemu je više od polovice intervencija prihvaćeno (n=30 odnosno 52,63 %). Najčešće lijekovi uključeni u FI su pripravci koji djeluju na živčani sustav (38,37 %), koštano-mišićni sustav (20,93 %) i kardiovaskularni sustav (13,95 %). Interakcije stupnja D i X najčešća su vrsta intervencije (77,19%) od čega je gotovo pola prihvaćeno (47,73 %). Interval doziranja (n=6) i duplikacija terapije (n=1) intervencije su koje su u potpunosti prihvaćene (100 %).
Zaključak: Istraživanjem je potvrđena važna i neophodna klinička uloga farmaceuta kao dijela multidisciplinarnog zdravstvenog tima, osobito kod bolesnika na abdominalnoj kirurgiji. Svojim znanjem temeljenim na dokazima klinički farmaceut može intervencijom prihvaćenom od liječnika optimizirati farmakoterapiju i povećati sigurnost bolesnika. |
Ključne riječi | klinički farmaceut farmaceutske intervencije optimizacija farmakoterapije sigurnost bolesnika |
Povjerenstvo za obranu | Jelena Filipović-Grčić (predsjednik povjerenstva) Vesna Bačić Vrca (član povjerenstva) Srećko Marušić (član povjerenstva)
|
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanj | Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet |
Mjesto | Zagreb |
Država obrane | Hrvatska |
Znanstveno područje, polje, grana | BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Farmacija Farmacija
|
Vrsta studija | sveučilišni |
Stupanj | poslijediplomski specijalistički |
Naziv studijskog programa | Klinička farmacija |
Akademski / stručni naziv | sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije |
Kratica akademskog / stručnog naziva | univ. mag. pharm. |
Vrsta rada | završni specijalistički |
Jezik | hrvatski |
Datum obrane | 2016 |
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski) | Objectives: The increased complexity of medical therapy and surgical procedures while increasing the cost of treatment has enabled the clinical evolving profession of hospital pharmacist in th emid-twentieth century. It has been shown that clinical pharmacist provides safe and effective use of drugs while reducing health care costs. Although the role of the clinical hospital pharmacist as an important part of th emultidisciplinary team has been studied, little is known from the literature about the impact of pharmaceutical interventions on optimizing pharmacotherapy in abdominal surgery patients. In Croatia so far has not been found any such literature information.
Material and methods: The prospective survey was conducted in the period from 01 October 2014 to 31 March 2015, at the Department of abdominal surgery, General Hospital „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica. All patient shospitalized at the Department in the examined period were included in the study. A daily analysis of pharmacotherapy was provided for each patient using a form that has been created by the pharmaceutical team led by an experienced clinical pharmacy specialist. The study was conducted by analyzing the pharmacotherapy of patients after a morning ward round, using LexiCompOnLine®, databases such as medicine bases of the Croatian Agency for Medicinal Products and Medical Devices (HALMED), MEDLINE®, Medscape®. The pharmaceutical interventions (PI) were documented on a form entitled "Pharmacotherapy analysis" which was presented to the physcian team on the next day morning rounds. The original form was archived in the medical patient records and a copy in the archives of the hospital pharmacy. Clinical significance of PI was evaluated using the above databases and medical records. Acceptance rate was noted as a change of therapy which has been seen on the next day while controling the pharmacotherapy.
Results: The study included a total of 539 patients, of which 54% (n = 292) were men. A total of 3773 therapy forms were analyzed of which there were 57 PI wherein more than half (n = 30 or 52.63%) of the interventions were accepted. The most common drugs involved in FI were drugs that affect nervous system (38,37 %), musculoskeletal system (20,93%), and cardiovascular system (13,95%). Drug interactions stage D and X were the most common type of intervention (77%) of which almost half were accepted (47,73 %). All interventions regarding dosing interval (n=6) and duplication of therapy (n=1) were accepted.
Conclusion: The study confirmed the importance and essential role of clinical pharmacists as part of the multidisciplinary team, especially in abdominal surgery patients. With the knowledge based on clinical evidence, pharmacists´ accepted interventions by physicians can optimize pharmacotherapy and patient safety. |
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski) | clinical pharmacist pharmaceutical intervention optimization of pharmacotherapy patient safety |
Vrsta resursa | tekst |
Prava pristupa | Rad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove |
Uvjeti korištenja rada |  |
URN:NBN | https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:527615 |
Pohranio | Petra Gašparac |