Naslov Analiza podataka o utjecaju fizičke aktivnosti na određivanje prolaktina Naslov (engleski) Analysis of data on the influence of physical activity on prolactin determination Autor Valentina Drenški Mentor Anita Somborac Bačura (mentor)Član povjerenstva Anita Somborac Bačura (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Marija Grdić Rajković (član povjerenstva)Član povjerenstva Domagoj Marijančević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-07-05, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Određivanje prolaktina koristi se za postavljanje dijagnoze hiperprolaktinemije, no treba imati na umu da na koncentraciju prolaktina utječu brojni predanalitički čimbenici kao što su cirkadijalni ritam (koncentracija prolaktina je najviša tijekom noći i neposredno nakon buđenja), stres, dojenje, fizička aktivnost te lijekovi (antipsihotici, estrogeni, triciklički antidepresivi). Prema većini istraživanja fizička aktivnost naglo povećava koncentraciju prolaktina. Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li statistički značajna razlika u koncentraciji prolaktina neposredno nakon fizičke aktivnosti u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30 minutnog mirovanja. Dodatan cilj bio je utvrditi značajnost razlike u ponovljenim mjerenjima koncentracije prolaktina nakon 20 minutnog mirovanja u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30 minutnog mirovanja. U istraživanju je dobrovoljno sudjelovao 21 ispitanik odrasle dobi. Od ispitanika se tražilo da prije dolaska na vađenje krvi hodaju 15-30 minuta ili dođu biciklom. Nakon dolaska ispitanicima je krv uzeta tri puta: prvi put odmah nakon dolaska, drugi put nakon 20 minutnog mirovanja, a treći put nakon 30 minutnog mirovanja. Za određivanje koncentracije prolaktina u serumu koristila se metoda elektrokemiluminiscencije (ECLIA) prema sendvič principu. Statistički značajne razlike u koncentracijama prolaktina utvrđene su Wilcoxonovim parnim testom. Utvrđeno je da je koncentracija prolaktina neposredno nakon fizičke aktivnosti veća u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30 minutnog mirovanja. Daljnji rezultati pokazali su da je mirovanje u trajanju od 20 minuta doprinijelo stabilizaciji koncentracije prolaktina koja je statistički značajno različita u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30 minutnog mirovanja. Međutim, kako se radi o gotovo jednakim medijanima koncentracije prolaktina koje nisu klinički značajno različite, možemo zaključiti kako su dva protokola mirovanja izazvala identičan predanalitički učinak i mogu se jednakovrijedno primjenjivati. S obzirom na dobivene rezultate, tj. povišene koncentracije prolaktina u prvoj točki mjerenja (odmah po dolasku u laboratorij) u odnosu na koncentracije nakon mirovanja, zaključujemo da je cijeli postupak mirovanja prije uzorkovanja krvi za određivanje koncentracije prolaktina apsolutno opravdan i da fizička aktivnost uzrokuje lažno povišene rezultate.
Sažetak (engleski) Determination of serum prolactin concentration is used to diagnose hyperprolactinemia; however, it should be kept in mind that prolactin levels are affected by several preanalytical factors, such as circadian rhythm (prolactin levels are highest during the night and immediately after waking up), stress, breastfeeding, physical activity and drugs (antipsychotics, estrogens, tricyclic antidepressants). According to the most of studies, physical activity instantly increases the concentration of prolactin. This study aimed to examine whether there was a statistically significant difference in the prolactin concentration immediately after physical activity in comparison with the prolactin concentrations after 20 or 30 minutes of rest. The aim was also to determine the significance of the difference in repeated measurements of prolactin concentration after 20 minutes of rest compared to prolactin concentration after 30 minutes of rest. 21 adult respondents voluntarily participated in the study. Participants were asked to walk for 15-30 minutes or come by bicycle before arriving for a blood sampling. Upon arrival, the blood was drawn for three times: the first time was immediately upon arrival, the second time was after 20 minutes of rest, and the third time was after 30 minutes of rest. The sandwich electrochemiluminescence method (ECLIA) was used for determination of the serum prolactin concentrations. Statistically significant differences in the concentrations of prolactin were determined with the Wilcoxon signed - rank test. The concentration of prolactin immediately after physical activity was found to be higher than the concentrations of prolactin after 20 and 30 minutes of rest. Further results showed that resting for 20 minutes contributed to the stabilization of prolactin concentration, which was statistically significantly different from the prolactin concentration after 30 minutes of resting. However, as medians of prolactin concentrations were almost equal and were not clinically significantly different, we could conclude that the two resting protocols caused an identical preanalytical effect and can be applied equally. Considering the obtained results, which showed elevated prolactin concentrations at the first measurement point (immediately upon arrival to the laboratory) compared with the post-resting concentrations, we conclude that the whole resting procedure before blood sampling for determination of prolactin concentration is justified and that physical activity causes falsely elevated results.
Ključne riječi
hiperprolaktinemija
fizička aktivnost
predanalitika
prolaktin
Ključne riječi (engleski)
hyperprolactinemia
physical activity
preanalytics
prolactin
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:163:921739 Studijski program Naziv: Medicinska biokemija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-02-09 10:16:27
