Evaluacija novopropisane antibakterijske terapije pacijentima obrađenim na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu KBC-a Zagreb

završni specijalistički

• Autor: Martina Drljanovčan
• Mentor: Lidija Bach-Rojecky (mentor)
• Član povjerenstva: Maja Ortner Hadžiabdić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Lidija Bach-Rojecky (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Srećko Marušić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Farmaceutsko-biokemijski fakultet; (Zavod za farmakologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-06-02, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Farmacija; Farmacija

Sažetak

Cilj ovoga istraživanja bio je dobiti uvid u najčešće infekcije zbog kojih pacijenti dolaze u
objedinjeni hitni bolnički prijem. Na temelju dobivenih podataka iz nalaza bolesnika te kratkog
razgovora procijenjeno je propisuje li se hitna antibakterijska terapija prema aktualnim
nacionalnim i međunarodnim smjernicama za liječenje konkretnog infektivnog stanja. Iz
podataka o medicinskom stanju i ostaloj terapiji koju pacijenti koriste, procijenjeno je postoji li
rizik od interakcija propisane hitne terapije s kroničkom terapijom pacijenata.
Opservacijsko istraživanje u ovom radu provedeno je na 57 pacijenata iz jedne ljekarničke
jedinice koji su u vrijeme uključivanja u istraživanje trebali započeti antibakterijsku terapiju po
izlasku s hitnog prijema KBC-a Zagreb. Dobiveni podaci obrađeni su metodama opisne statistike.
U istraživanju je sudjelovalo 30 žena i 27 muškaraca. Najčešća indikacija za korištenje
antibakterijske terapije bile su bolesti genitalno-urinarnog sustava (28 %), zatim bolesti dišnog
sustava (19 %), bolesti kože i potkožnog tkiva (16 %). Slijedi skupina simptomi, znakovi i
abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, neklasificirani drugdje (14 %), bolesti oka i adneksa
(12 %), skupina ozljede, trovanja i određene druge posljedice s vanjskim uzrokom (9 %) te
bolesti krvožilnog sustava i bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
Većina propisane antibakterijske terapije bila je u skladu s nekim od postojećih smjernica u
svijetu, budući da za brojne indikacije Hrvatska nema svoje nacionalne smjernice. Nisu
pronađene značajnije interakcije između propisane akutne antibakterijske terapije i ostalih
lijekova koje pacijenti koriste. To je dijelom i zbog toga što je većinom riječ o mlađim, radno
aktivnim ljudima, prosječne dobi 42,1 godina. Potreban je povećan oprez prilikom propisivanja
antibiotika za koje je poznato da često i lako ulaze u interakcije, kao što je ciprofloksacin.
Analizom nalaza uočeno je da liječnici često ne odrede duljinu trajanja antibakterijskog liječenja
(22,8 % ukupnih obrađenih slučajeva). Ovim istraživanjem pokazana je potreba za postojanjem
redovito ažuriranih smjernica za liječenje najčešćih infekcija uzrokovanih bakterijskim
uzročnicima, te su uočeni određeni propusti u propisivanju akutne antibakterijske terapije iz kojih
je vidljivo da bi veće uključivanje farmaceuta (bolničkog ili javnog) moglo značajno unaprijediti
liječenje i doprinjeti racionalnijoj, sigurnijoj primjeni antibiotika, s ciljem postizanja željenih
ishoda liječenja.

Sažetak (engleski)

The aim of this study was to gain insight into the most common infections due to which patients
come to the emergency unit of a hospital. Based on the obtained data from the doctors and a short
interview with patients, it was assessed whether emergency antibacterial therapy is prescribed
according to current national and international guidelines for the treatment of a specific infectious
condition. From the data on the medical condition and other therapy used by the patients, it was
assessed whether there is a risk of interactions of the prescribed emergency therapy with the
chronic therapy of the patients.
This observational study was conducted in one pharmacy, on 57 patients who were required to
start antibacterial therapy upon discharge from the emergency department of University Hospital
Centre Zagreb at the time of inclusion in the study. The obtained data were processed by methods
of descriptive statistics. The study involved 30 women and 27 men. The most common
indications for the use of antibacterial therapy were diseases of the genitourinary system (28 %),
diseases of the respiratory system (19 %), skin and subcutaneous tissue diseases (16 %), then ICD
group R - symptoms, signs and abnormal clinical and laboratory findings, not elsewhere
classified (14 %), eye and adnexal diseases (12 %), ICD group S - injuries, poisoning and certain
other consequences with an external cause (9 %) and diseases of the vascular system and diseases
of the musculoskeletal system and connective tissue.
Most of the prescribed antibacterial therapy complies with some of the existing guidelines in the
world, since Croatia does not have its own national guidelines for many indications. No
significant interactions were found between prescribed acute antibacterial therapy and other
medications used by patients. This is partly because they are mostly younger, working people,
with an average age of 42.1 years. Caution should be exercised when prescribing antibiotics that
are known to interact frequently and easily, such as ciprofloxacin.
The analysis found that emergency department physicians often did not determine the duration of
antibacterial treatment (22.8 % of total treated cases). This research showed the need for
regularly updated guidelines for the treatment of the most common bacterial infections, and
identified some shortcomings in prescribing acute antibacterial therapy, which shows that greater
involvement of pharmacists (hospital or public) could significantly improve treatment and
contribute to more rational and safer use of antibiotics, with the aim of achieving the desired
treatment outcomes.

• Ključne riječi: infekcije; hitni bolnički prijem; antibakterijska terapija
• Ključne riječi (engleski): infections; hospital emergency unit; antibacterial therapy
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:644300
• Studijski program: Naziv: Klinička farmacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije (univ. mag. pharm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-03-17 11:56:46