Hitni psihijatrijski sindromi izazvani lijekovima

završni specijalistički

• Autor: Danijela Bogdanović
• Mentor: Miroslav Herceg (mentor)
• Član povjerenstva: Iva Mucalo (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Miroslav Herceg (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vesna Bačić Vrca (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Farmaceutsko-biokemijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Farmacija; Farmacija

Sažetak

Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je pregledno prikazati potencijalne jatrogene hitne psihijatrijske sindrome izazvane lijekovima.
Materijali i metode: Pri izradi ovog rada korištena je znanstvena i stručna literatura iz područja psihijatrije i psihofarmakoterapije, pretraženi su objavljeni izvorni i pregledni znanstveni radovi, relevantni psihijatrijski dijagnostički priručnici i medicinska literatura, baza lijekova Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode te drugi raspoloživi izvori.
Rezultati: Identificirani su i na jednom mjestu pregledno prikazani hitni psihijatrijski sindromi izazvani lijekovima - klinička slika, klinička procjena i klinička intervencija, kao i specifičnosti svakog pojedinog sindroma. Psihijatrijske sindrome koji predstavljaju hitna stanja najčešće uzrokuju psihofarmaci iz skupine antipsihotika i antidepresiva, a ti sindromi su: akatizija, akutna distonija, parkinsonizam, tardivna diskinezija, neuroleptički maligni sindrom i serotoninski sindrom.
Zaključak: Porastom broja korištenih psihofarmaka u posljednjih nekoliko desetaka godina, povećan je rizik razvoja neželjenih pojava. Nuspojave psihofarmaka predstavljaju hitne psihijatrijske sindrome, a prezentiraju se u obliku poremećaja pokreta. Pravovremenim prepoznavanjem poremećaja i sindroma izazvanih lijekovima moguće je sprječavanje daljnjih komplikacija. Magistri farmacije kao najdostupniji zdravstveni djelatnici koji posjeduju specifična znanja vezana uz lijekove, poznajući željene i neželjene učinke lijekova, mogu identificirati terapijske probleme te na vrijeme uputiti pacijenta liječniku. Uključivanjem magistra farmacije u proces skrbi mogli bi se postići bolji ishodi liječenja te izbjeći potencijalno ozbiljne i hitne nuspojave psihofarmaka.

Sažetak (engleski)

The goal of this research: The goal of this thesis is to present the potential iatrogenic drug-induced emergency psychiatric syndromes.
Research methods: In the design of this thesis a variety of scientific and professional literature in the field of psychiatry and psychopharmacotherapy was used, as well as published original and reviewed scientific studies, relevant psychiatric diagnosis manuals and medical literature, the Agency for Medicinal Products and Medical Devices database and other available sources.
Results: Drug-induced emergency psychiatric syndromes – clinical picture, clinical assessment and clinical intervention, as well as specificities of each individual syndrome were identified and presented in one place. Psychiatric syndromes that present emergencies are most often caused by psychopharmaceuticals from the group of antipsychotics and antidepressants, and these syndromes are: akathisia, acute dystonia, parkinsonism, tardive dyskinesia, neuroleptic malignant syndrome and serotonin syndrome.
Conclusion: With increasing number of used psychopharmaceuticals in the last few decades, the risk of developing adverse drug reaction has also increased. The side effects of psychopharmaceuticals are emergency psychiatric syndromes which are presented like movement disorders. If these disorders and syndromes are recognized in time, it is possible to prevent further complications. Pharmacists, as the most accessible healthcare providers with drug-specific knowledge, including desired and undesired drug effects, can identify therapeutic problems and refer a patient to the doctor in time. Involving the pharmacist in the patient care process could improve treatment outcome and avoid potential severe and emergency psychopharmaceuticals side effects.

• Ključne riječi: psihijatrijski sindromi; psihofarmaci; akatizija; akutna distonija; parkinsonizam; tardivna diskinezija; neuroleptički maligni sindrom; serotoninski sindrom
• Ključne riječi (engleski): psychiatric syndromes; psychopharmaceuticals; akathisia; acute dystonia; parkinsonism; tardive dyskinesia; neuroleptic malignant syndrome; serotonin syndrome
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:407087
• Studijski program: Naziv: Klinička farmacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije (univ. mag. pharm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-07-12 14:50:28