Naslov Izazovi i mogućnosti u primjeni amfetamina
Naslov (engleski) Challenges and opportunities in amphetamine use
Autor Nera Cetina
Mentor Lidija Bach-Rojecky (mentor)
Član povjerenstva Lidija Bach-Rojecky (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Željka Vanić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Dubravka Vitali Čepo (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Zavod za farmakologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2022-11-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Farmacija Farmacija
Sažetak U ovom diplomskom radu prikazan je povijesni pregled upotrebe amfetamina od njihovog otkrića pa sve do danas. Nakon njihovog otkrića, širu primjenu su našli za vrijeme 2. Svjetskog rata kada su davani primjenjivani vojnicima kao psihostimulansi. Zbog potencijala zlouporabe i rizika za razvoj ovisnosti, danas je njihova primjena strogo regulirana.Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do spoznaja o potencijalu amfetamina za razvijanje ovisnosti. Iz tog razloga uvedena je stroga regulativa propisivanja i njihove upotrebe.
Bez obzira na sve to,rizike, oni su našli svoju primjenu u liječenju ADHD-a, narkolepsije i pretilosti. Amfetamin je po kemijskom sastavu α-metilfenetilamini, a dolazi kao racemična smjesa. Dokazano je da d-amfetamin ima veću farmakološku aktivnost od l-amfetamina. Općenito amfetamini pokazuju brzu apsorpciju i dosežu maksimalnu koncentraciju lijeka u krvi nakon 1-3 sata pri oralnoj primjeni, a poluvrijeme eliminacije iznosi 9-11 sati. Da bi se smanjila učestalnost doziranja lijeka i povećavala adherencija na terapiju, posebno kod djece, razvijeni su novi terapijski sustavi s produljenim oslobađanjem lijeka te prolijek lisdeksamfetamin, kompleks d-amfetamina i l-lizina koji se razgrađuje u eritrocitima i oslobađa aktivnu komponentu d-amfetamina. Novi terapijski sustavi s produljenim oslobađanjem također su razvijeni da bi smanjili mogućnost zloupotrebe koja je bila više izražena kod oblika s trenutnim oslobađanjem.
Iako amfetamini imaju svoje pozitivne učinke, njihova zloupotreba može dovesti do razvoja ovisnosti te ozbiljnih kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i psihičkih nuspojava.
Dosadašnja istraživanja rađena su na manjem broju ispitanika, uglavnom zdravih odraslih osoba, u kraćem vremenskom periodu, te se nameće potreba za daljnjim istraživanjima koja bi uključila kroničnu primjenu lijeka s amfetaminima te procjenjivala akutnu i odgođenu korist i rizike primjene, posebice one od razvoja ovisnosti i kardiovaskularnih te psihičkih komplikacija, s naglaskom na dječju i adolescentsku populaciju.
Sažetak (engleski) This Bachelor's Thesis presents a historic review of amphetamine use from discovery until today. After their discovery, they found wider usage during World War II when they were given to soldiers as psychostimulants. The knowledge about amphetamine abuse potential has been recognized in the late 1940s. Therefore, a more strict regulatory control has been implented in prescription and use. Nevertheless, amphetamines have been used in treatment of ADHD, narcolepsy and obesity. Amphetamine is an α-methylphenethylamine and comes in the form of racemic mixture. It was confirmed that d-amphetamine shows higher pharmacological activity than l-amphetamine. Pharmacokinetic studies show their fast absorption with maximal blood concentration after 1-3 hours in oral application, with half-life of 9-11 hours. In order to decrease frequency of drug application and increase adherency, especially in child population, new therapeutic systems have been developed with prolonged release and a prodrug lisdexamphetamine, complex of d-amphetamine and l-lysine, which converts to the active d-amphetamine component in red blood cells. New therapeutic systems with prolonged release have also been developed to decrease abuse potential which occured at immediate release dosage forms.
Although aphetamines show positive therapeutic effects, their recreational abuse can cause addiction and lead to serious cardiovascular, cerebrovascular and psychiatric side effects.
Clinical studies have been performed on limited number of subjects so far, mainly on heatlhy volunteers and in shorter period of time. Therefore, there is a need for larger studies that would include populations with chronic amphetamine therapy and that would enable conclusions of acute and delayed usage and risks of application like development of addiction, cardiovascular and psychiatric complications, especially in children and adolescent population.
Ključne riječi
amfetamini
ovisnost
ADHD
narkolepsija
pretilost
stimulansi
farmakokinetika
farmakodinamika
farmaceutski oblici
Ključne riječi (engleski)
amphetamine
metamphetamine
addiction
ADHD
narcolepsy
obesity
stimulants
drug abuse
pharmacokinetics
pharmacodinamics
pharmaceutical dosage forms
mechanism of action
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:163:545805
Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-11-28 14:47:22