Prikladnost uporabe niskih doza acetilsalicilatne kiseline u osoba starije životne dobi

završni specijalistički

• Autor: Ana Ingula
• Mentor: Maja Ortner Hadžiabdić (mentor)
• Član povjerenstva: Vesna Bačić Vrca (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Ortner Hadžiabdić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Srećko Marušić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Farmaceutsko-biokemijski fakultet; (Centar za primijenjenu farmaciju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Farmacija; Farmacija

Sažetak

Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je procijeniti prikladnost primjene niskih doza acetilsalicilatne kiseline (ASK) na uzorku nehospitaliziranih bolesnika starije životne dobi, tj. ustanoviti terapijske probleme vezane za ASK. Specifični ciljevi su: 1. Utvrditi udio bolesnika koji imaju prikladno propisanu ASK u terapiji i analizirati prikladne indikacije, 2. Utvrditi udio bolesnika koji imaju neprikladno propisanu ASK i razloge neprikladnog propisivanja ASK, 3. Utvrditi udio bolesnika koji imaju indikaciju za ASK, ali im nije propisana.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku 391 bolesnika starije životne dobi u okviru EuroAgeism Horizon 2020 projekta. Podaci su prikupljeni u javnim ljekarnama pomoću upitnika razvijenog za potrebe ovog istraživanja. Na temelju smjernica za primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih događaja vodećih kardioloških društava sastavljeni su kriteriji prema kojima se odlučivalo o prikladnosti propisivanja i problemima u terapiji ASK kod bolesnika koji ju koriste.
Rezultati: U ispitivanju je sudjelovao ukupno 391 ispitanik (143 muškaraca i 248 žena). Prosječna dob ispitanika je bila 74,33 (SD=10,65) godine, a u terapiji su imali prosječno šest lijekova. ASK je koristilo 73 (18,67%) ispitanika. Prema sastavljenim kriterijima, 41 (56,16%) je imao indikaciju za primjenu, a 32 (43,84%) nisu imala indikaciju za prikladno propisivanje ASK. 38 (52,05%) je bilo u povećanom riziku od krvarenja, od kojih 22 (57,89%) nisu imali propisan inhibitor protonske pumpe (IPP). 23 ispitanika (22,33%) s kardiovaskularnom bolesti (KVB) i indikacijom za antiagregacijsku terapiju, ASK nije bila propisana (niti drugi antiagregacijski lijek ili antikoagulans).
Zaključak: Rezultati istraživanja upućuju na značajan udio ispitanika u kojih propisivanje i korištenje ASK nije u skladu s važećim smjernicama kardioloških društava te na potrebu za racionalnijim korištenjem ASK u osoba starije životne dobi budući su one u povećanom riziku od nuspojava povezanih s krvarenjem, a istovremeno i najčešći korisnici ovog lijeka.

Sažetak (engleski)

Objectives: The aim of this research was to assess the appropriateness of low-dose acetylsalicylic acid (ASA) use in a sample of non-hospitalized elderly patients, i.e. to establish therapeutic problems related to low-dose ASA. The specific objectives were: 1. To determine the proportion of patients who had appropriately prescribed ASA in therapy and to analyze the appropriate indications, 2. To determine the proportion of patients who had inappropriately prescribed ASA and the reasons for inappropriate ASA prescribing, 3. To determine the proportion of patients who had an indication for ASA, but was not prescribed.
Patients and methods: The research was conducted on a sample of 391 elderly patients as part of the EuroAgeism Horizon 2020 project. Data were collected in community pharmacies using a questionnaire developed for the purposes of this research. Based on the guidelines for the primary and secondary prevention of cardiovascular events of the leading cardiology societies, criteria were drawn up according to which decisions were made on the appropriateness of prescribing and problems in ASA therapy in patients who use it.
Results: A total of 391 patients (143 men and 248 women) participated in the study. The average age was 74.33 (SD=10.65) years, and they had an average of six drugs in their therapy. ASK was used by 73 (18.67%) patients. According to the compiled criteria, 41 (56.16%) had an indication for use, and 32 (43.84%) did not have an indication for the appropriate prescription of ASA. 38 (52.05%) were at increased risk of bleeding, of which 22 (57.89%) did not have a proton pump inhibitor (PPI). 23 patients (22.33%) with cardiovascular disease (CVD) were not prescribed ASA (nor other antiplatelet drugs or anticoagulants).
Conclusion: The research results point to a significant proportion of patients in whom the prescription and use of ASA is not in accordance with the current guidelines of cardiology societies and the need for more rational use and administration of ASA to elderly patients, since they are at increased risk of side effects related to bleeding, and at the same time, they are the most frequent users of this drug.

• Ključne riječi: acetilsalicilatna kiselina; ASK; osobe starije životne dobi; terapijski problemi; kardiovaskularne bolesti
• Ključne riječi (engleski): acetylsalicylic acid; ASA; elderly; therapeutic problems; cardiovascular diseases
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:600477
• Studijski program: Naziv: Klinička farmacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni specijalist kliničke farmacije (univ. spec. pharm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-11-22 14:08:01