Fitoterapijski potencijal biljnih anksiolitika i antidepresiva

završni specijalistički

• Autor: Ivana Matak
• Mentor: Miroslav Herceg (mentor)
• Član povjerenstva: Lidija Bach-Rojecky (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Miroslav Herceg (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanda Vladimir-Knežević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Farmaceutsko-biokemijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-07-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Farmacija; Farmacija

Sažetak

Cilj istraživanja
Cilj je ovoga specijalističkoga rada sveobuhvatan pregled znanstvenih spoznaja o biljnim
anksioliticima i antidepresivima, a posebice usmjeren na kliničke studije. U radu se posebice
ističe sigurnost primjene te precizne analize pravilnoga doziranja, moguće nuspojave te
interakcije.
Materijali i metode
U ovom teorijskom specijalističkom radu napravljena je analiza znanstvene i stručne literature u
području teme rada. U pretraživanju su korištene bibliografske baze podataka PubMed, Medline,
Scopus, Science Direct i Cochrane Library, internetski su izvor stranice Europske agencije za
lijekove EMA (engl., European Medicines Agency) te Europskoga znanstvenoga udruženja za
fitoterapiju ESCOP (engl., Europe Scientific Cooperative on Phytotherapy).
Rezultati
Rezultati mnogobrojnih kliničkih ispitivanja podupiru primjenu gospine trave kod blage do
umjerene depresije. Mnoge kliničke studije opravdavaju primjenu odoljena kao blagoga sedativa
u liječenju nesanice i anksioznosti kada primjena sintetskih lijekova nije opravdana. Smatra se da
djeluje smirujuće i ublažava znakove nervoze kao što su nemir, razdražljivost i napetost zbog
psihičke preopterećenosti, a pri nesanici olakšava uspavljivanje. Pokazalo se da je pasiflora
učinkovita kod generaliziranoga anksioznoga poremećaja, usporedivo s oksazepamom, te da
može smanjiti preoperativnu anksioznost bez izazivanja sedacije ili utjecaja na psihomotorne
funkcije. Zahvaljujući rezultatima kliničkih ispitivanja ukazuje se na potencijal ružičastoga
žednjaka za ublažavanje tegoba blage tjeskobe i blage do umjerene depresije te za poboljšanje
cjelokupnoga raspoloženja u odnosu na konvencionalnu terapiju. Osim navedenoga, postoje i
klinički dokazi da šafran ublažava simptome blage do umjerene anksioznosti i depresije.
Zaključak
Iako klinička istraživanja podupiru primjenu gospine trave, pasiflore, odoljena, ružičastoga
žednjaka i šafrana u suvremenoj fitoterapiji, potrebna su daljnja klinička ispitivanja koja će
pružiti veću razinu dokaza o njihovu terapijskom potencijalu u liječenju anksioznih i depresivnih
poremećaja.

Sažetak (engleski)

Objectives
The aim of this research is a comprehensive review of scientific knowledge on herbal anxiolytics
and antidepressants especially focused on clinical studies. Special attention will be paid to the
safety of application and the correct dosage, possible side effects and interactions will be
addressed.
Materials and methods
In this theoretical specialist work, analysis of scientific and professional literature was made in
the field of the topic of the work. Relevant bibliographic database such as CurrentContents,
ScienceDirect, Scopus, PubMed, Medline and Cochrane Library were searched.
The websites of the European Medicines Agency (EMA) and the European Scientific
Cooperative on Phytotherapy (ESCOP) were used as sources of information.
Results
The results of numerous clinical trials support the use of St. John's wort in mild to moderate
depression. Many clinical studies justify the use of resist as a mild sedative in the treatment of
insomnia and anxiety when the use of synthetic drugs is not justified. It is believed to have a
calming effect and alleviate signs of nervousness such as restlessness, irritability and tension due
to mental overload, and in insomnia it facilitates falling asleep. Passionflower has been shown to
be effective in generalized anxiety disorder, comparable to oxazepam, and can reduce
preoperative anxiety without inducing sedation or affecting psychomotor functions. Very
promising results have been obtained indicating the potential of pink thirst to alleviate the
symptoms of mild anxiety and mild to moderate depression and to improve overall mood with
better tolerability than conventional therapy. There is clinical evidence that saffron relieves
symptoms of mild to moderate anxiety and depression.
Conclusion
Although clinical research supports the use of St. John's wort, passionflower, valerian, rhodiola
and saffron in modern phytotherapy, further clinical studies are required to provide a higher level
of evidence of therapeutic potential in the treatment of anxiety disorders.

• Ključne riječi: anksioznost; depresija; biljni anksiolitici; iljni antidepresivi; fitoterapija; gospina trava; pasiflora; odoljen; ružičasti žednjak; šafran
• Ključne riječi (engleski): anxiety; depression; herbal anxiolytics; essential antidepressants; phytotherapy; St. John's wort; passionflower; valerian; rhodiola; saffron
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:060662
• Studijski program: Naziv: Klinička farmacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni specijalist kliničke farmacije (univ. spec. pharm.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-02-11 10:53:28