Naslov Autologni serumi u obliku kapi za oko Naslov (engleski) Autologous serum eye drops Autor Marina Pranjić Mentor Ivan Pepić (mentor)Član povjerenstva Ivan Pepić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Anita Hafner (član povjerenstva)Član povjerenstva Iva Mucalo (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2016-09-30, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Središnji živčani sustav čine dvije vrste stanica: neuroni i glija stanice. Mikroglija, kao vrsta glija stanica, predstavlja potporne stanice i u fiziološkim uvjetima obavlja funkciju imunosnog nadziranja kao i regulacije sinaptičke funkcije. Brojna istraživanja pokazala su važnost i ulogu aktivacije mikroglije SŽS-a u modelima upalne i neuropatske boli. Postoji nedostatak dobrih animalnih modela za kroničnu koštano-mišićnu bol, a većina dostupnih proučava samo akutnu bol takve vrste. Mišićna bol razlikuje se od kutane prema simptomima i trajanju, ali i drugačijom projekcijom aferentnih vlakana u dorzalnom rogu što je čini specifičnom u odnosu na ostale vrste boli. Nakon aktivacije mikroglije dolazi do njene proliferacije i morfoloških promjena, kao i promjena u ekspresiji površinskih markera, receptora i signalnih putova. Pri tome, proupalni medijatori izlučeni iz aktivirane mikroglije doprinose razvoju senzitizacije, hiperalgezije i alodinije kao glavnih značajki neuropatske i upalne kronične boli. U ovom diplomskom radu istraživana je aktivacija mikroglije imunohistokemijskom metodom u uzorcima tkiva dorzalnog roga kralježnične moždine kontrolnih životinja i životinja s kroničnom upalnom boli mišićnog porijekla. Bol je uzrokovana intramuskularnim injiciranjem 3%-tne otopine karagenana, a aktivacija mikroglije promatrana je 21 dan nakon njezinog injiciranja. Rezultati su pokazali da u promatranoj vremenskoj točki ne dolazi do aktivacije mikroglije u središnjem živčanom sustavu, usprkos bilateralnoj prisutnosti hiperosjetljivosti na mehanički podražaj. Nekoliko je mogućih objašnjenja ovakvog rezultata, a najvjerojatniji je da se mikroglija aktivira u akutnoj fazi, neposredno nakon ozlijede tkiva te da doprinosi prelasku akutne boli u kroničnu, ali da ne sudjeluje u njenom održavanju. Kako bi se detaljnije istražila uloga mikroglije, ali i astrocita u nastanku i održavanju kronične boli mišićno-koštanog porijekla potrebna su daljnja istraživanja.
Sažetak (engleski) Central nervous system consists of two types of cells: neurons and glial cells. Microglia, subtype of glial cells, represents supporting cells and in physiological conditions does its function as immune surveyor as well as regulator of synaptic function. Numerous studies showed the importance and role of central microglia activation in models of inflammatory and neuropathic pain. There is a lack of good animal models for the chronic musculoskeletal pain and most of the available models study acute pain of that type. Pain originating from muscle differs from cutaneous pain, by symptoms and duration, but also because of different projection from primary afferents to dorsal horn laminae which makes it special among the other types of pain. Microglial activation leads to proliferation and morphological changes, as well as changes in expression of cell surface markers, receptors and signalling pathways. Thereby, starting inflammation, or release of inflammatory mediators, contributes to development of sensitization, hyperalgesia and allodynia as main characteristics of neuropathic and inflammatory chronic pain. In this diploma thesis, activation of microglia was examined with immunohistochemical method in the samples of tissue of spinal dorsal horn for the control group and group with chronic musculoskeletal inflammatory pain. Pain was caused by intramuscular injection of 3% carragenan solution and activation of microglia was observed 21 day after the injection. Results showed that, in observed time point, there is no central microglia activation, despite development of bilateral hypersensitivity on mechanical stimuli. There are several possible explanations for this result, but the most likely is that micorglia activates in acute phase, immediately after tissue injury, contributes to the transition of acute to chronic pain, but does not participate in its maintenance. Further investigation is needed to clear the role of microglia, as well as actrocytes in initiation and maintenance of chronic musculoskeletal pain.
Ključne riječi
mikroglija
upalna bol
kronična bol
koštano-mišićna bol
karagenan
Ključne riječi (engleski)
microglia
inflammatory pain
chronic pain
musculoskeletal pain
carragenan
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:163:239176 Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2016-12-06 12:17:12
