Značajnost koncentracije neurozina i klasterina u diferencijalnoj dijagnostici demencija

disertacija

• Naslov (engleski): Significance of neurosin and clusterin concentration in differential diagnostics of dementia
• Autor: Lora Dukić
• Mentor: Ana-Maria Šimundić (mentor)
• Član povjerenstva: Ana-Maria Šimundić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tihana Žanić Grubišić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Čepelak (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Farmaceutsko-biokemijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2016, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Farmacija; Medicinska biokemija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 615 - Farmakologija. Terapeutika. Toksikologija

Sažetak

Alzheimerova bolest (engl. Alzheimer's disease, AD) je najčešća demencija karakterizirana stvaranjem plakova i
neurofibrilarnih spletova. Vaskularna demencija (VAD) je druga najučestalija vrsta demencije i nastaje uslijed
ishemijskih, hipoperfuzijskih ili hemoragičnih moždanih lezija. Ciljevi ovog rada su: ispitati diferencijalno
dijagnostičko značenje određivanja serumske koncentracije neurozina (humanog kalikreina 6, KLK6), klasterina
(CLU) i adiponektina (ADPN), te upalnog biljega interleukina-6 (IL-6) u razlikovanju AD i VAD; procijeniti
značenje ispitivanih biljega u razlikovanju kognitivno zdravih ispitanika iste dobi od oboljelih od demencije i
onih ispitanika iste dobi koji imaju blagi kognitivni poremećaj u odnosu na one s dijagnozom AD i VAD;
procijeniti korelaciju ispitivanih biljega sa standardnim pokazateljima kognitivnog deficita.
Ispitivanjem je obuhvaćeno 70 bolesnika s AD i 67 bolesnika s VAD koji su u neprekidnom slijedu pristizali na
redovnu neurološku obradu u Kliniku za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Skupina kontrolnih
ispitanika iste dobi podijeljena je na kognitivno zdrave (N = 50) i one s blagim kognitivnim poremećajem (N =
48). U okviru rutinske neurološke obrade provedeni su neuropsihološki testovi Mini Mental State Examination
(MMSE) i Montreal Cognitive Assessment (MoCA). Korištene su slikovne tehnike: kompjuterizirana
tomografija mozga (MSCT), Colour Doppler Flow Imaging (CDFI) i transkranijska Doppler sonografija.
Rutinski biokemijski testovi izrađeni su na automatskom biokemijskom analizatoru. Koncentracije biljega KLK6
i CLU su određene ELISA metodom, a koncentracija ADPN je određena imunoturbidimetrijom na automatskom
biokemijskom analizatoru. Koncentracija IL-6 je određena na imunokemijskom analizatoru. Ovisno o vrsti
razdiobe dobivenih rezultata, za testiranje razlika korišteni su statistički testovi Kruskal Wallis i ANOVA. Za
analizu korelacije koristio se Spearmanov, odnosno Pearsonov test. Statistička analiza provedena je pomoću
programa MedCalc.
Kod ispitivanih skupina je nađena razlika za one testove koji se rutinski koriste u neurološkoj obradi dementnih
bolesnika. Koncentracije ispitivanih biljega KLK6, CLU i ADPN u serumu nisu se razlikovale između skupina
(P = 0,137, P = 0,178 i P = 0,268). Koncentracije upalnog biljega IL-6 značajno su se razlikovale između
ispitivanih skupina (P = 0,014), s najvećim medijanom koncentracije u skupini bolesnika s VAD (4,1 pg/mL) i
najmanjim medijanom koncentracije u skupini s MCI (2,3 pg/mL).
Koncentracije ispitivanih biljega KLK6, CLU i ADPN nisu se značajno razlikovale između oboljelih od AD i
VAD. Također, ispitivani biljezi ne pokazuju zadovoljavajuću mogućnost razlikovanja kognitivno zdravih
ispitanika iste dobi od bolesnika s demencijom, kao što ne pokazuju diskriminacijski potencijal kada je u pitanju
razlikovanje skupine iste dobi s dijagnozom blagog kognitivnog poremećaja od skupine s dijagnozom AD,
odnosno VAD. Određivanje koncentracije upalnog biljega IL-6 se pokazalo korisnim u razlikovanju ispitivanih
skupina. Koncentracije ispitivanih biljega nisu korelirale sa rezultatima standardnih pokazatelja kognitivnog
oštećenja.

Sažetak (engleski)

Alzheimer's disease (AD) is the most frequent dementia characterized by formation of plaques and neurofibrilary
tangles. Vascular dementia (VAD) is the second most frequent type of dementia, which is caused by ischemic,
hypoperfusive or hemorrhagic brain lesions. The aims of this study are: assessment of potential serum
biomarkers neurosin (human kallikrein 6, KLK6), clusterin (CLU), adiponectin (ADPN) and inflammatory
marker interleukin – 6 (IL-6) in differential diagnostics of AD and VAD; assessment of potential of KLK6,
CLU, ADPN and IL-6 to separate age-matched cognitively healthy individuals from those who are demented and
to separate those individuals with symptoms of mild cognitive impairment (MCI) from those with overt AD or
VAD; assessment of correlation of KLK6, CLU, ADPN and IL-6 with results of parameters regularly used for
determination of cognitive deficit.
70 patients with diagnosis of AD and 67 patients with VAD were included in study in consecutive order during
their routine neurological follow-up in University Department of Neurology in Medical School University
Hospital Sestre milosrdnice, Zagreb. Control group of age-matched individuals consisted of cognitively healthy
individuals (N = 50) and those with mild cognitive impairment (MCI) (N = 48). Neuropsychological tests Mini
Mental State Examination (MMSE) and Montreal Cognitive Assessment (MoCA) were done as part of routine
neurological examination. Neuroimaging techniques multi slice computed tomography (MSCT), Colour Doppler
Flow Imaging (CDFI) and transcranial Doppler sonography were used. Routine biochemistry tests were
determined on automated biochemistry analyzer. Concentrations of potential biomarkers were measured using
ELISA method for KLK6 and CLU, and concentration of ADPN was measured using immunoturbidimetry on
automated biochemistry analyzer. Concentration of IL-6 was determined using immunochemistry analyzer.
Depending on data distribution, statistic tests Kruskal Wallis and ANOVA were used for difference testing. For
correlation analysis Spearman and Pearson tests were performed. Statistical analysis was done with MedCalc
program.
Difference between tested groups was found for those tests which are routinely used for neurological follow-up
of demented patients. Concentrations of potential biomarkers KLK6, CLU and ADPN did not differ between
tested participant groups (P = 0,137, P = 0,178 and P = 0,268). Concentrations of IL-6 were significantly
different for tested groups (P = 0,014), with highest median of concentration in VAD group (4,1 pg/mL) and
lowest median of concentration in MCI group (2,3 pg/mL).
Concentrations of investigated biomarkers KLK6, CLU and ADPN did not differ significantly between AD and
VAD patient group. Also, capability of tested biomarkers to differentiate age-matched cognitively healthy
participants from patients with diagnosis of dementia was not sufficient, as well as their discriminating potential
for age-matched participants with MCI compared to AD and VAD patient groups. Measurement of concentration
of inflammatory marker IL-6 proved to be useful in discriminating between tested groups. Concentrations of
potential biomarkers did not correlate with results of standard indicators of cognitive deficiency.

• Ključne riječi: neurozin; humani kalikrein 6; klasterin; adiponektin; interleukin-6; demencija
• Ključne riječi (engleski): neurosin; human kallikrein 6; clusterin; adiponectin; interleukin-6; dementia
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:163:605213
• Studijski program: Naziv: Farmaceutsko-biokemijske znanosti; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor znanosti (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-09-13 12:46:02