Naslov Terapijske mogućnosti u liječenju akni
Naslov (engleski) Treatment options for acne vulgaris
Autor Maja Vuković
Mentor Petra Turčić (mentor)
Član povjerenstva Petra Turčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Renata Jurišić Grubešić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Živka Juričić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Zavod za farmakologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2017-06-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Farmacija Farmacija
Sažetak Acne vulgaris su česta upalna bolest pilosebacealnih folikula na koži, posebno kod adolescenata i mlađih odraslih osoba. Lezije akni najčešće se nalaze na licu, ali i na vratu, prsima, gornjem dijelu leđa i ramenima. Lezije mogu biti neupalne ili upalne. Neupalne lezije obuhvaćaju otvorene i zatvorene komedone, dok se upalne lezije najčešće opisuju kao papule, pustule ili noduli (čvorići). Patološki faktori uključeni u razvoj akne su: lučenje sebuma, folikularna hiperkeratinizacija, kolonizacija Propionibacterium acnes te upalni mehanizmi uključujući urođenu i stečenu imunost. Terapija acne vulgaris ovisit će o stupnju težine bolesti, a uspješna terapija treba biti usmjerena na jedan ili više patoloških mehanizama uključenih u patogenezu akni. Ovaj diplomski rad opisuje farmakološki profil topikalnih i sistemskih lijekova koji se koriste za liječenje akni. Rad se najvećim dijelom temelji na Guidelines of care for the management of acne vulgaris koji je 2016. godine objavila American Academy of Dermatology. Uobičajeno korišteni lijekovi za lokalno liječenje akni su: benzoil peroksid, topikalni antibiotici, kombinacija antibiotika s benzoil peroksidom, retinoidi, retinoidi s benzoil peroksidom, retinoidi s antibioticima, azelatna kiselina, salicilna kiselina te proizvodi sa sumporom. Lokalna terapija može se koristiti kao monoterapija, u kombinaciji s ostalim proizvodima koji se primjenjuju lokalno ili u kombinaciji sa sistemskom terapijom. Sistemska terapija akni podrazumijeva sistemske antibiotike, hormonsku terapiju ili izotretinoin.
Farmaceut ima vrlo važnu ulogu u provođenju skrbi za bolesnike s aknama. Kao najdostupniji zdravstveni djelatnik, farmaceut prvo procjenjuje jesu li za pacijenta s aknama prikladni proizvodi dostupni bez recepta u ljekarni ili preporuča pacijentu posjet dermatologu ukoliko je riječ o težem obliku akni. Acne vulgaris imaju značajan negativni utjecaj na kvalitetu života. Farmaceut može motivirati pacijenta za provođenje dugotrajne terapije. Također, farmaceut treba pacijentu objasniti kako će i kada uzimati, odnosno primjenjivati koji lijek te mu može preporučiti neki OTC proizvod za prevenciju ili smanjenje nuspojava propisanih lijekova.
Sažetak (engleski) Acne vulgaris is a common inflammatory skin disease of the pilosebaceous follicles, especially in adolescents ad young adults. Lesions of acne vulgaris are most commonly found on the face, but also located on the neck, chest, upper back and shoulders. Acne lesions can be inflammatory or noninflammatory. Noninflammatory lesions consist of either open or closed comedones and inflammatory lesions are characterized as papules, pustules or nodules. The pathologic factors involved in development of acne vulgaris are: sebum production, follicular hyperkeratinization, microbial colonization with Propionibacterium acnes and complex inflammatory mechanisms involving both inate and acquired immunity. The treatment of acne vulgaris depends on the severity of the disease. Successful acne therapy must address one or more of the four mechanisms involved in the pathogenesis of acne. This paper describes pharmacologic profil of the topical and systemic drugs used to treat acne vulgaris. It is mostly based on the Guidelines of care for the management of acne vulgaris published in 2016 by the American Academy of Dermatology. Usually used topical acne treatments include benzoyl peroxide, antibiotics, combination antibiotics with benzoyl peroxide, retinoids, retinoid with benzoyl peroxide, retinoid with antibiotic, azelaic acid, salicylic acid, and sulfone agents. Topical treatment of acne vulgaris may be used as monotherapy, in combination with other topical agents or in combination with systemic agents. Systemic therapy includes oral antibiotics, hormonal agents or isotretinoin.
The pharmacist has an important role in providing optimal care for patients with acne vulgaris. As the most accessible health professional, pharmacist should first evaluate if self-treatment is appropriate and recommend that patients with severe cases of acne seek further evaluation from a dermatologist. Acne vulgaris has a considerable negative impact on quality of life. The pharmacist may motivate the patient to continue long-term therapy. Also, the pharmacist should provide the patient with clear instructions how and when to take drugs and recommend some OTC products which may prevent or decrease side effects of some prescribed drugs.
Ključne riječi
acne vulgaris
topikalna terapija
sistemska terapija
bezreceptni lijekovi
Ključne riječi (engleski)
acne vulgaris
topical therapy
systemic therapy
over-the-counter medicines
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:163:562748
Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-11-17 15:17:39