Sažetak | Cilj istraživanja
Cilj je rada kroz pregled recentne znanstvene i stručne literature predstaviti plinsku
kromatografiju kao analitičku tehniku i prikazati njezin razvoj kroz godine, njezinu
ulogu i područja u kojima se primjenjuje u farmaceutskoj analizi te kritički raspraviti o
vrijednosti primjene takvog analitičkog pristupa na odabranim literaturnim primjerima.
Cilj je također istražiti smjer razvoja plinske kromatografije u kontroli kakvoće
farmaceutskih tvari i proizvoda, s naglaskom na njezinoj primjeni u sprezi s različitim
analitičkim tehnikama u svrhu poboljšanja izvedbenih značajki.
Materijali i metode
Istraživanja u okviru ovoga rada teorijskog su karaktera i obuhvaćaju detaljan pregled
dostupne stručne i znanstvene literature čija je tematika vezana za područje analitike i
kontrole kakvoće primjenom plinske kromatografije i spregnutih tehnika. Pretraživane
su bibliografske baze podataka, kao što su Medline/PubMed, ScienceDirect, Scopus,
EBSCO i druge, uz primjenu ključnih riječi poput: gas chromatography, pharmaceutical
analysis, hyphenated techniques, pharmacokinetic studies, residual solvents,
chromatographic fingerprinting i sl. Prikupljeni su članci kritički proučeni s obzirom na
temu rada, s naglaskom na smjeru razvoja plinske kromatografije i njezinim sprezanjem
s različitim analitičkim tehnikama, kako bi se postigla još veća osjetljivost i učinkovitost
analitičkih postupaka za određenu analitičku svrhu i primjenu. Kako bi se dobio uvid u
značaj i zastupljenost plinske kromatografije na području analitike lijekova, proučene su
važeće verzije Europske famakopeje i Američke farmakopeje kao i smjernice Europske
agencije za lijekove.
Rezultati
Rezultati su prikazani kroz pregled zastupljenosti plinske kromatografije u
istraživačkom kao i u regulatornom području. Detaljan prikaz područja primjene plinske
kromatografije te ulaganja u njezin razvoj daju uvid u značaj navedene tehnike.
Prednosti i nedostatci, u usporedbi s ostalim analitičkim tehnikama, ukazuju na njezin
položaj u farmaceutskoj analizi te na spremnost za daljnja ulaganja u razvoj plinske
kromatografije kao analitičke tehnike. Iz predstavljene se materije također dobiva uvid u
izazove koji se općenito postavljaju farmaceutskoj analizi danas i, sukladno tome, uvid u
smjer kojim se ide pri razvoju i unaprjeđivanju analitičkih tehnika.
Zaključak
Plinska kromatografija (GC) analitička je tehnika s dugogodišnjom zastupljenošću u
farmaceutskoj analizi. No, razvojem drugih analitičkih tehnika i metoda, posebice
tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC), čije su značajke pogodnije za
analizu farmaceutika, važnost GC u farmaceutskoj analizi znatno opada. Posljedično
tome, pregledom relevantne literature vezane uz spregnute analitičke tehnike, moguće
je vidjeti da se primjena GC većinom svodi na uparivanje s masenim detektorom (MSD),
dok se HPLC spreže s nizom različitih detektora. Nadalje, primjena kompleksnih
spregnutih tehnika uglavnom se provodi u istraživačke svrhe, dok su analize u kontroli
kvalitete (QC) rutinske i podrazumijevaju znatno jednostavnije analize koje obuhvaćaju
određivanje unaprijed poznatih i očekivanih tvari. Unatoč svemu navedenom,
zahvaljujući velikoj pozornosti koja se u posljednje vrijeme pridaje prisutnosti
onečišćenja u farmaceuticima, posebice ostatnim otapalima za čiju je analizu GC
uvjerljivo najpogodnija tehnika, plinska kromatografija će i dalje očuvati svoj značaj i
mjesto u analizi farmaceutskih tvari i proizvoda. |
Sažetak (engleski) | Objectives
The aim of this research is to present gas chromatography (GC) as an analytical
technique and to show its development throughout the years, its role and the areas in
which it is applied in the pharmaceutical analysis. A critical discussion on the value of
applying such an analytical approach was also carried out through selected literature
examples. The aim was also to investigate the direction of GC development in quality
control (QC) of pharmaceuticals, with emphasis on its application in the form of
hyphenated technique, which combine chromatographic and spectral characteristics to
exploit the advantages of both and improve the analysis.
Materials and methods
This research is of a theoretical nature and includes a detailed overview of the available
professional and scientific literature related to the field of analytics and quality control
of Pharmaceuticals by application of gas chromatography (GC) and coupled techniques.
Bibliographic databases such as Medline / PubMed, ScienceDirect, Scopus, EBSCO and
others have been searched, using keywords such as gas chromatography,
pharmaceutical analysis, hyphenated techniques, pharmacokinetic studies, residual
solvents, chromatographic fingerprinting, etc. The selected articles have been critically
studied with respect to the topic of the work, with an emphasis on the development of
GC and its hyphenated techniques for a particular analytical purpose and application. In
order to gain insight into the importance and application of GC in the field of
pharmaceutical analysis, the European and American Pharmacopoeias have been
studied, as well as the guidelines of the European Medicines Agency.
Results
The results are presented through a review of the application of gas chromatography
(GC) both in research and in the regulatory field. This study presents a detailed
description of the field of GC applications and gives an insight into the significance of
this technique in the pharmaceutical analysis. The advantages and disadvantages of GC,
compared to other related analytical techniques, indicate its position in the
pharmaceutical analysis and the readiness to further investments in its development.
The presented matter also provides an insight into the challenges that are generally
posed to the modern pharmaceutical analysis and, accordingly, provides an overview of
the development and improvement of analytical techniques.
Conclusion
Gas chromatography (GC) has long-term use in pharmaceutical analysis. However, the
development of other analytical techniques and methods, particularly high performance
liquid chromatography (HPLC), which is more suitable for pharmaceutical analysis, the
importance of GC decreases significantly. Consequently, from a review of the relevant
literature related to hyphenated analytical techniques, it is apparent that GC is mainly
used in combination with a mass detector (GC-MS), whereas HPLC can be combined with
a variety of detectors. Furthermore, complex hyphenated techniques are mainly used for
research purposes, whereas quality control (QC) generally involves routine and
significantly simpler analyzes which mainly include the determination of known and
expected substances. Nevertheless, thanks to the great attention recently given to the
impurities in pharmaceuticals, especially residual solvents most often determined by GC,
this technique will continue to retain its significance and place in the analysis of
pharmaceutical substances and products. |