Paginacija
-
-
Plijesni u prašini i žitaricama nakon poplave u Gunji
-
Filip Šmalcelj Poplava u Gunji, selu na istoku Hrvatske, uništila je mnoge domove 2014. godine te uzrokovala promjene u kvantitativnom i
kvalitativnom sastavu plijesni u različitim supstratima, uključujući prašinu i hranu. Obzirom na njihov alergijski, invazivni i
mikotoksinogeni potencijal od osobitog su javnozdravstvenoga značaja aspergili iz sekcija Circumdati, Flavi, Nigri i Versicolores,
koje mogu biti prisutne kako u zatvorenim prostorima tako i u hrani za ljude i životinje. Kako bi...
-
-
Pocijepani SNAP-25 kao marker središnjeg mjesta djelovanja botulinum toksina tipa A na bol
-
Anna Ipša Isprva samo smrtonosni toksin koji uzrokuje botulizam, BT-A se već više od 30 godina uspješno koristi u liječenju
različitih bolesti, od čega je kronična bol indikacija koja se i dalje istražuje.
Iako se smatra jednim od najpotentnijih bioloških toksina, pročišćeni farmakološki pripravak BT-A u nanomolarnim
dozama koristi se u liječenju različitih kliničkih stanja praćenih povećanom kontraktilnošću mišića. U pogledu liječenja
boli, velika mu je prednost što nakon...
-
-
Pogled na povijesno otkriće Plivina azitromicina
-
Marija Zima Ovaj diplomski rad donosi pregled jednog od najvećih otkrića u hrvatskoj kemijskoj znanosti,
sinteze Plivina azitromicina (1981.). Razvoj farmaceutske industrije u Hrvatskoj započinje
osnivanjem dioničarskog društva i tvornice „Kaštel“ (1920.) koja se dvadesetak godina kasnije
spaja s Državnim zavodom za proizvodnju lijekova i vakcina te nastavlja poslovanje pod
današnjim imenom „Pliva“ (1942.). Osnivanjem Plivina istraživačkog instituta (1952.)...
-
-
Pojavnost i klinički značaj potencijalnih interakcija psiholeptika i antidepresiva u izvanbolničkih pacijenata
-
Iva Vlak Svrha rada: Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u pojavnost i klinički značaj potencijalnih
interakcija psiholeptika i antidepresiva. Utvrđene su razlike u izloženosti interakcijama
psiholeptika i antidepresiva s obzirom na dob te najčešći interaktanti. Identificirana je i
učestalost propisivanja pojedinih lijekova iz ovih skupina te najčešće indikacije za primjenu
ovih lijekova. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnosti optimizacije farmakoterapije kod
pacijenata koji...
-
-
Pojavnost plijesni na žitaricama u vegetacijskom periodu i nakon žetve
-
Ivana Đuras Utjecaj klimatskih promjena na svakodnevni život jasno je uočljiv. Značajan porast temperatura, sve češće varijacije između ekstremnih količina padalina i sušnih perioda te sve veće koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi ostvaruju efekte na kvantitativni i kvalitativni sastav mikotoksikotvornih plijesni te na njihovu proizvodnju mikotoksina. Prikupljeni su uzorci kukuruza, ječma i pšenice iz tri predjela Hrvatske u tri vremenska perioda – sjeverna, istočna i središnja...
-
-
Polifenolne sastavnice i antioksidacijsko djelovanje droge Myrtilli fructus siccus
-
Barbara Martinko U okviru ovog diplomskog rada istražen je fitokemijski sastav i antioksidacijska svojstva suhog ploda samonikle borovnice (Vaccinium myrtillus L., Ericaceae) koja raste u Hrvatskoj, te njenog vodenog-etanolnog ekstrakta. Metodom tankoslojne kromatografije u borovničinom plodu je dokazana prisutnost polifenolnih sastavnica. Spektrofotometrijskim metodama određen je sadržaj trjeslovina, fenolnih kiselina, antocijana i flavonoida u plodu i vodeno-etanolnom ekstraktu. Antioksidacijska...
-
-
Polimorfizam Y131H gena ALG6 u karcinomu dojke
-
Iva Ruščić Urođeni poremećaji glikozilacije (CDGs) skupina su genskih poremećaja uzrokovanih nedostatnom sintezom ili procesiranjem glikoproteina. Do danas je poznato pedesetak poremećaja N-glikozilacije. Klinički je spektar sindroma CDG iznimno varijabilan, od poremećaja ograničenih na specifične organe do ozbiljnih multisistemskih poremećaja. Najčešći su tipovi urođenih poremećaja glikozilacije CDG-Ia i CDG-Ic. Tip Ia nastaje kao posljedica smanjene aktivnosti fosfomanomutaze 2 uslijed...
-
-
Polučvrsti oblici za vaginalnu primjenu lijekova
-
Lucija Prižmić Polučvrsti oblici najčešće su korišteni oblici lijekova za vaginalnu primjenu. Većina ih je namijenjena postizanju lokalnog učinka (liječenje vaginalnih infekcija i spolno prenosivih bolesti, tretiranje vaginalne atrofije, induciranje poroda, kontracepcija), no dosta se istražuju i za sistemske učinke. Konvencionalni polučvrsti vaginalni pripravci imaju i nedostatke poput zbog kratkog vremena zadržavanja na mjestu primjene zbog čega nerijetko izostane željeni terapijski...
-
-
Pomoćne tvari s poznatim učinkom u dermalnim proizvodima
-
Josipa Knezović Lijekovi koji se primjenjuju na kožu uz djelatnu tvar sadrže i pomoćne tvari pri čemu pomoćne tvari čine 90% sadržaja dermalnog
lijeka. Najčešće korištene pomoćne tvari s poznatim učinkom u odobrenim dermalnim lijekovima u Republici Hrvatskoj su:
propilenglikol, lanolin, cetilni alkohol, benzalkonijev klorid, klorokrezol, parabeni, izopropilni miristat i stearilni alkanoati.
Lanolin je jedan od najstarijih emulgatora korištenih za izradu dermokozmetičkih proizvoda. Zbog...
-
-
Poremećaj epidermalne barijere i acne vulgaris
-
Mirna Matas Vulgarne akne (VA) su vrlo česta dermatoza koja utječe na opću populaciju. Prethodno se smatralo da je
VA infektivna bolest, no nedavna istraživanja potvrđuju da je VA kronična upalna bolest u kojoj ključnu
ulogu imaju Propionibacterium acnes i prirođena imunost. Koža je dodirni organ, sučelje organizma i
okoliša. Kožu čine epidermis i dermis, a hipodermis, potkožno masno tkivo, je podupire. Epidermis je
vanjska kožna struktura koju čini višeslojno epitelno tkivo....
Paginacija
